Mun je u toku predavanja kojem su prisustvovali studenti Evropskog regionalnog postdiplomskog studija iz ljudskih prava i demokratije u jugoistočnoj Evropi istakao da se obilježavanjem ovog datuma BiH pridružila ostatku svijeta.

"BiH se, istina, suočava s problemima kada su u pitanju poštovanja ljudskih prava, ali je evidentno da mediji i nevladine organizacije intenzivno rade na podizanju svjesnosti o ovom pitanju. Vlada, s druge strane, čini napore da unaprijedi stanje u ovoj oblasti", rekao je Mun.

Ambasador SAD-a u BiH je u nastavku predavanja informisao studente o važnosti Deklaracije o ljudskim pravima za čitav svijet, odnosno, svakog pojedinca.

"Univerzalna ljudska prava moraju biti ispoštovana bez obzira na etničku, vjersku, rasnu ili bilo koju drugu pripadnost", potcrtao je Mun.

Član 2. Deklaracije kaže da su prava i slobode navedene u Deklaraciji svakome dostupni bez diskriminacije bilo koje vrste.

- Ne smiješ biti izložen/izložena diskriminaciji ili lišen/lišena bilo kojeg prava, zbog svoje rase, boje kože, spola, jezika, vjerskog ili političkog uvjerenja. Kada se radi o poštivanju tvojih temeljnih prava, ne smije biti bitno koje si nacionalnosti, kojoj socijalnoj klasi pripadaš, koliko si bogat/a ili siromašan/na. Svako treba imati sva prava iz ove deklaracije, navedeno je u spomenutom članu.

Veliku zaslugu za donošenje Opšte deklaracije o ljudskim pravima, Moon pripisuje Elenor Ruzvelt.

Naime, u preambuli Deklaracije stoji da je jedan od temeljnih ciljeva UN-a vraćanje "vjere u temeljna ljudska prava, dostojanstvo i vrijednost osobe te jednaka prava muškaraca i žena".

Time je postizanje jednakosti žena i muškaraca postalo ugovornom obvezom svih zemalja članica Ujedinjenih naroda, a tu činjenicu direktno dugujemo Ruzvelt koja je bila predsjednica odbora zaduženog za sastavljanje Deklaracije o ljudskim pravima te je i predstavila Deklaraciju u UN-u 1948. godine.

Nakon velikih stradanja za vrijeme Drugog svjetskog rata, države članice UN-a donose Opštu deklaraciju o ljudskim pravima koja je najraširenije prihvaćena izjava o ljudskim pravima na svijetu.

Deklaraciju je jednoglasno prihvatio UN 10. decembra 1948. (iako se osam država suzdržalo od glasanja).

Deklaracija iznosi popis osnovnih prava svakog čovjeka na svijetu bez obzira na njegovu/njenu rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, vlasništvo, rođenje ili neki drugi status.

(FENA/md)