Foto: Vjerski obred inauguracije /rtrs/

Piše: Zija Dizdarević Oslobođenje

Unitarističko -centralistički koncept vlasti neostvariv na nivou BiH, a na snazi u RS-u Iz Banje Luke nakon izbora dolaze više sagovorničke nego ratoborne izjave. Skup u organizaciji Nezavisnih novina povodom izbora predsjednika Hrvatske Ive Josipovića za ličnost godine bio je u znaku pomirenja, uz učešće šefova država Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine (Boris Tadić, Filip Vujanović, Nebojša Radmanović, Bakir Izetbegović), te drugih bitnih bh. političkih ličnosti i međunarodnih predstavnika. Koliko god taj susret značio za afirmaciju Republike Srpske, toliko je i doprinos učvršćenju regionalnog i šireg međunarodnog položaja bh. države.

Nebojša Radmanović otvorio je vrlo konstruktivno novi mandat kao predsjedavajući Predsjedništva BiH. Njegovi istupi pred Vijećem sigurnosti OUN-a i na samitu NATO-a bili su usaglašeni sa kolegama Željkom Komšićem i Bakirom Izetbegovićem. Radmanovićev odnos prema NATO-u govori da slabi otpor približavanju toj strateški važnoj asocijaciji (i) za BiH. Radmanovićev stranački šef, novi predsjednik RS-a Milorad Dodik, ublažio je rječnik. Vođa SNSD-a pokazuje spremnost za oživljavanjem procesa integracije BiH u Evropsku uniju, pa i za širi pristup ustavnoj reformi.

Ipak, Dodika još vuče žestoka retorika u tumačenju relacije BiH - RS. U razgovoru s novinarima po susretu s liderom HDZ-a Draganom Čovićem, Dodik će: "Samo se bošnjački narod i predstavnici bošnjačkog naroda zalažu za BiH. Ovo što oni sada ne spominju RS, ne znači da oni ne žele da vide njen kraj. Ali ako oni žele da vide kraj RS-a, zašto onda nije logično i zašto onda mi nemamo pravo da želimo vidjeti kraj Bosne i Hercegovine!?".

Nije tačno da je zalaganje za bh. državu samo s bošnjačke strane, taj front je mnogo širi. A neosnovano je stavljati u istu ravan BiH i RS jer nisu politički i (međunarodno)pravni subjekti iste težine. BiH je država, RS njena administrativno-teritorijalna jedinica.

Otpor prema RS-u je zbog njegovog nastanka, uloge tokom rata i vladajuće politike u tom entitetu nakon rata. Opravdanje za nastanak RS-a traži se u tvrdnji da je riječ o reagovanju na pretežuću volju da BiH bude samostalna država. Međutim, referendum o nezavisnosti bio je zaključen 1. marta 1992, a preteča RS-a, antiustavna srpska republika BiH nastala je u jesen 1991. U Skupštini SRBiH jeste bilo većinsko raspoloženje za nezavisnu državu, ali su prije toga već nastajale, ilegalno i uz političko-vojnu podršku iz Beograda, tzv. SAO kao geografsko-politička osnova za RS. Ta tvorevina je nastala s ciljem da se izmijeni civilizacijski i političko-historijski identitet bh. prostora, kao projekat negacije BiH. Izvršena je agresija praćena najtežim zločinima, sve do genocida. S Daytonom je prihvaćeno da se pola BiH zove samo po jednom narodu, što nema nikakvog historijskog uporišta.

Problem je što se vodeća poratna politika u Banjoj Luci ne poistovjećuje sa dejtonskom Republikom Srpskom, što bi značilo i identifikaciju s bh. državom, već prvenstveno sa (pred)ratnom paradržavom RS. Otuda nastavak velikosrpske politike prema BiH, praćen osporavanjem ratnih činjenica, omalovažavanjem žrtava, slavljenjem ratnih zločinaca i zločina.

Otpor Bošnjaka i Hrvata i drugih što Srbi nisu, a činili su gotovo polovinu stanovništva na tom prostoru je sasma razumljiv. Kako bi reagovali tamošnji Srbi da se taj dio BiH zove Hrvatska Republika Herceg-Bosna ili Bošnjačko -islamska Republika? Republika Srpska ne bi bila tako odbojna Bosancima i Hercegovcima kada bi prestala s negiranjem bh. države i osporavanjem punih prava Hrvata i Bošnjaka kao konstitutivnih naroda i prava drugih građana po ustavima BiH i RS-a. Republika nije samo Srpska (i samo pravoslavna), mada se sve čini da tako bude. RS je prije svega bosanskohercegovački.

Dodik, polemišući  s novinarom, pita: "Zar ti misliš da mi treba da prihvatimo inicijative o centralističkoj i unitarnoj BiH koje zastupaju političke partije bošnjačkog naroda?". To je politički bezobrazluk. Unitarističko-centralistički koncept vlasti je neostvariv na nivou BiH - niko od uticaja nije se ni zalagao za takvo što - ali je zato na snazi u RS-u.

Neupitnost bh. države i uvažavanje ustavne činjenice zvane RS je danas jedina zdrava osnova za političku normalizaciju BiH. Kao što samo nedvojben povratak na evroatlantski kurs otvara mirnodopsku i razvojnu perspektivu ljudima ove zemlje. DEPO/a.k.