Demonstracije su održane u trenutku dok je u parlamentu tijesnom većinom glasova usvojen taj kontroverzni prijedlog. U nemirima koji su trajali nekoliko sati povrijeđeno je nekoliko desetina policajaca i demonstranata, prenio je Bi-Bi-Si.

Sukobi su počeli nakon što je policija opkolila demonstrante u blizini parlamenta; dio okupljenih je uzvikivao parole i pjevao pjesme Bitlsa, ali su neki od njih napali policiju kamenicama i metalnim šipkama, komadima betonskih blokova, transparentima i bilijarskim kuglama.

Stakla na nekim vladinim zgradama su porazbijana, a spomenik Vinstonu Čerčilu je ižvrljan grafitima, dok je visoka novogodišnja jelka na Trafalgar skveru zapaljena.

Nemiri su se kasnije proširili na okolne ulice i tom prilikom je oštećen izvjestan broj izloga, a napadnuto je i vozilo u kojem su se nalazili prestolonasljednik Čarls i njegova supriga Kamila koji su krenuli u pozorište. Na njihov automobil su bačeni konzerva boje i predmet koji je oštetio jedan od prozora.

Izvještači koji su videli prestolonasljednika i njegovu suprugu kako ulaze u pozorište kažu da nisu djelovali uznemireno, a u Bakingemskoj palati su potvrdili da nijedno od njih nije povrijeđeno.

Protesti studenata, ali i drugoh organizacija i udruženja počeli su prije nekoliko sedmica kada je koaliciona vlada konzervativaca i liberalnih demokrata objavila da nemarava da poveća školarine.

"Na faklutet samo bogati"

Studenti su do sada za svaku godinu studija plaćali po 3 000 funti (oko 3 500 evra), ali će po novom sistemu univerzitetima biti dozvoljeno da naplaćuju i do 9 000 funti godišnje.
   
U vladi kažu da je povećanje školarina neizbježno jer je visokom školstvu potrebno više novca, a država nije u stanju da poveća izdvajanja za školstvo jer mora da smanji deficit u budžetu.

Ministri takođe ukazuju da će studenti školarinu moći da plate tako što će uzeti kredite koje neće morati da otplaćuju sve dok njihova godišnja plata ne dostigne određenu svotu novca.

Studenti i oni koji ih podržavaju žale se, međutim, da će studenti na kraju školovanja biti u velikim dugovima i da će se zbog toga na odlazak na univerzitet odvažiti samo djeca iz bogatih porodica.

Povećanje školarina izazvalo je velike kontroverze i u samoj vladajućoj koaliciji - nekoliko desetina poslanika dvije stranke koje čine vladajuću koaliciju glasalo je protiv povećanja školarina.

Posebno je liberalnim demokratama bilo teško da podrže prijedlog jer su u predizbornoj kampanji obećali da neće povećati školarine. Parlament je ipak tijesnom većinom usvojio prijedlog - za je glasalo 323 poslanika dok je 302 bilo protiv.

(BLIN MAGAZIN/ma)