Neobično je zazvučao apel federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića poslodavcima da uvaže "potrebe svojih zaposlenika u vezi s obilježavanjem Ramazanskog bajrama". U skladu sa Zakonom o radu, radnici imaju pravo na korištenje plaćene i neplaćene odsutnosti za vjerske i tradicijske potrebe u ukupnom trajanju od četiri dana tijekom jedne kalendarske godine. 

- Prvog dana Ramazanskog bajrama, koji je ove godine 10. travnja, molim poslodavce da omoguće zaposlenicima korištenje propisanih dana odsutnosti kako bi mogli provesti vrijeme s obitelji i svojim bližnjima. Naime, prema Zakonu o radu FBiH, zaposlenici imaju pravo na četiri dana odsutnosti tijekom jedne kalendarske godine za obilježavanje blagdana te drugih vjerskih i tradicijskih potreba. Od ta četiri dana, dva se koriste kao plaćena odsutnost, dok se druga dva dana koriste kao odsutnost bez naknade plaće - objavio je Delić. 

Pomalo je čudno da ministar u resoru rada doslovno moli poslodavce da se radnicima omogući prakticiranje njihovih prava koja spadaju u katalog temeljnih prava. Delić je nastavio dalje pomalo poučavajući javnost i poslodavce da tako potiču "toleranciju, razumijevanje i poštovanje različitosti u radnom okruženju jer to doprinosi izgradnji harmoničnog i inkluzivnog društva", piše Večernji.ba.

Umjesto molbe, nalog

Ove ministrove rečenice zapravo sugeriraju i da u BiH, ali i entitetu Federacija BiH postoji problem s obilježavanjem ključnih blagdana, bilo da je riječ o ramazanu za muslimane Bošnjake, Božiću i Uskrsu za Hrvate katolike ili pak Srbe pravoslavce, ali i pripadnike drugih zajednica poput blagdana Hanuka ili Roš Hašana za Židove. 

Treba reći kako je posljednjih dana aktualan prijepor o navodnom kažnjavanju jednoga zaposlenika u federalnim institucijama zato što nije došao na posao na Božić prošle godine. Iako je problem u ovome slučaju nešto složeniji te se tiče i procedura, treba reći da identično upućuje na to da pitanje vjerskih svetkovina i blagdana treba sustavno riješiti, i to donošenjem posebnoga zakona kako bi se stavilo ad acta. 

Naime, ne može se to pitanje urediti onako kako to predviđa Zakon o radu - da je u godini dana moguće dobiti dva plaćena i neplaćena dana radi obilježavanja vjerskih svetkovina. Nasuprot tomu, medijska i politička javnost svake godine spočitava institucijama Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije koje se pozivaju na zakon iz vremena Herceg Bosne. Naime, tada su u administrativno-pravnom aranžmanu Herceg Bosne Uskrs i Božić bili precizno navedeni kao neradni dani, a institucije Herceg Bosne su to isto mnogo ranije predvidjele i za Bajram, još daleke 1992. godine. 

"U povodu predstojećega blagdana Muslimana, Ramazanskog bajrama, Hrvatsko vijeće obrane Hrvatske zajednice Herceg Bosne u ponedjeljak je priopćilo da je, sukladno odluci o vjerskim blagdanima od 17. prosinca 1992. godine, dan blagdana – 24. ožujka neradni dan i da pripadnici islamske vjeroispovijesti toga dana imaju pravo izostati s posla uz naknadu osobnoga dohotka, odnosno izostati i s drugih redovitih obveza", stoji u obavijesti Vlade Herceg Bosne iz 1992. godine.

Propisi još vrijede

Nedavno su se vlasti Hercegbosanske županije također pozvale na propise koje je donio Sabor Hrvatske Republike Herceg Bosne (HR HB). Riječ je o Zakonu o blagdanima i neradnim danima Hrvatske Republike Herceg Bosne (Narodni list HR HB, broj 45/95), zbog čega se pak iz dijela javnosti stvara haranga čak iako je riječ o jedinom zakonskom uporištu koje uređuje ovu oblast. 

U međuvremenu, otkako je uspostavljena Federacija BiH, koja je sastavljena od bošnjačkog i hrvatskog dijela, ali i ustrojena daytonska Bosna i Hercegovina, nije donesen zakon kojim bi se reguliralo pitanje obilježavanja svetkovina i blagdana. Upravo je stoga i ministru Deliću mogao poslužiti kao prijelazni dokument Zakon o blagdanima i neradnim danima koji je donio Sabor Herceg Bosne. Umjesto da se pak poziva na zakon koji je nejasno uredio ovu oblast, pa su moguće razne zloupotrebe i proizvoljna tumačenja. U međuvremenu, njegova i stranke na vlasti na razini države trebale bi se potruditi donijeti zakone i provesti međunarodne obveze, u što spada i sporazum BiH sa Svetom Stolicom, ali i očekivani s Islamskom zajednicom, zaključuje se u tekstu Večernjeg lista.

(DEPO PORTAL/ad)