"To je bio gest koji plijeni i danas. To je bio gest koji je tražio pomirenje", rekao je tokom posjete Varšavi njemački predsjednik Kristijan Vulf, dodajući da se iz Brantovog gesta razvila "slika jedne nove Njemačke i novih Nijemaca, slika slobodoljubive, demokratske i miroljubive Njemačke koja traži pomirenje sa svojim susjedima".

Njemački predsjednik boravi u Varšavi, gdje s poljskim kolegom Bronislavom Komorovskim učestvuje na svečanostima u povodu 40. godišnjice potpisivanja Varšavskog ugovora kojim je Njemačka, 25 godina nakon Drugog svjetskog rata, priznala zapadnu granicu Poljske na rijekama Odri i Nisi, dogovorenu između saveznika na Potsdamskoj konferenciji 1945.

Varšavski ugovor je važan element politike pomirenja Vilija Branta, kojim je uveliko omogućeno i postepeno približavanje Zapadne i Istočne Njemačke, što je na kraju završilo padom Berlinskog zida 1989.

Nekoliko mjeseci prije Varšavskog ugovora potpisan je Moskovski ugovor u kojem su Njemačka i Sovjetski savez priznali poslijeratne evropske granice.

Vulf je u Varšavi podsjetio na otpor na koji je Brant naišao u Njemačkoj, posebno kad je riječ o demohrišćanima. "Ja tu bojazan i danas mogu razumjeti, ali ona se, hvala Bogu, nije ostvarila", rekao je Vulf.

I njemački mediji u utorak podsjećaju na veliki unutrašnjopolitički otpor koji je Vili Brant doživio zbog politike prema Istoku. Najveći otpor priznavanju granica pružila su udruženja Nijemaca prognanih iz područja koja su prije Drugog svjetskog rata pripadala Njemačkoj, poput Istočne Pruske ili Gornje Šlezije.

(FENA, BLIN MAGAZIN/ma)