Prema policijskim izvorima, oko 2.000 građana Bosne i Hercegovine je koristilo ovu aplikaciju. Uglavnom je koriste organizovane kriminalne grupe, a u manjoj mjeri i ljudi iz biznisa, kako bi osigurali tajnost svojih poslovnih pregovora i dogovora, piše Žurnal.

Do sada znamo da je ova aplikacija  korištena ponajviše za dogovaranje većih pošiljki droge. Kriminalci su bili u uvjerenju da su korištenjem ove aplikacije zaštićeni od prisluškivanja.  Cijena licence za korištenje iste je od 600 do 2.200 eura, u zavisnosti od dužine trajanja licence. Aplikacija koja je napravljena da pruža maksimalnu privatnost i sigurnost svojim korisnicimna, ima tako jaku enkripciju da su čak i proizvođači tvrdili kako ne mogu dešifrovati poruke.

Brojni prigovori advokata

Nakon što je Sky aplikacija „raspakovana“ i omogućen pristup njenom sadržaju, pohranjenom na platformi koja se inače nalazi u Republici Francuskoj, porasla su očekivanja javnosti u Bosni i Hercegovini da će se raskrinkati kriminalci koji su do sada uspijevali izmaći ruci pravde. Među njima su i neki političari, sudije, tužioci i policajci, te drugi djelatnici na raznim nivoima vlasti. Bilježimo i prva suđenja  po optužnicama čiji su ključni dokazi  pribavljeni sky aplikacijom. Pravomoćnih presuda zasad nema.

Nasuprot očekivanjima da će pomenuta aplikacija značajno doprinijeti uspjehu u borbi protiv organizovanog kriminala, iz pojedinih stručnih krugova, a posebno iz reda advokata koji su aktivni u tekućim predmetima, stavljaju se brojni prigovori u smisu da su dokazi pribavljeni sky aplikacijom nezakoniti. Inače, sky aplikacija i njeno slušanje i preuzimanje poruka od strane policije i tužilaštva svrstavamo u kategoriju posebnih istražnih radnji, čijom primjenom se zadire u privatnost zaštićenu Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te su procesnim pravom svih država uspostavljena pravila i procedure kada država može posegnuti za ovim mjerama, makar da se zadire u zaštićena ljudska prava i slobode pojedinca.

Pojednostavljeno rečeno, radi se o formalnim zahtjevima policije i tužilaštva sudu da odobri ovu i bilo koju drugu posebnu istražnu radnju u predmetima organizovanog kriminala, kada se na drugi način nisu mogli pribaviti upotrebljivi dokazi protiv osumnjičenih za koje postoji razumno uvjerenje da su počinili krivično djelo. Suština prigovora se svodi na utvrđivanje identiteta korisnika aplikacije koji prilikom njene kupovine nisu sklapali bilo kakav ugovor, niti se legitimisali, a u korištenju aplikacije obično su koristili kodna imena, te da je aplikacija „raspakovana“ i podaci dostupni organima gonjenja nakon što su krivična djela dovršena, tako da organi gonjenja nisu mogli obezbijediti naknadnu dokaznu građu. I naravno, komunikaciju u realnom vremenu nisu pratile naredbe suda. 

Različita praksa u evropskim državama

Šta o svemu navedenom kaže dosadašnja sudska praksa evropskih država i država u našem okruženju?

Ustavni sud Republike Francuske, odlukom od 08.aprila 2022. Godine, u najbitnijem kaže da se dokazna vrijednost skay aplikacije ne može promatrati izvan okvira konkretnih predmeta. Korištenje ovih dokaza može odobriti samo nadležni sud i ako su sve formalne procedure ispoštovane onda nema ništa sporno u vezi sa korištenjem dokaza pribavljenih putem ove aplikacije.

Viši pokrajinski sud u Beču, u pritvorskom predmetu iz decemba 2021. godine, odlučujući o produženju pritvora i procesnim prigovorima osumnjičenog, koji se svode na prigovor nezakonito pribavljenih dokaza putem aplikacije ANOM, odbija isti kao neosnovan, te da je praćenje i korištenje mobilnog telefona, čiji je vlasnik osumnjičeni, a proisteklih iz nadzora istražne kancelarije (FBI), u skladu sa austrijskim propisima. U ostalom dijelu presude sud se bavi procesnim pitanjima korištenja međunarodne pravne pomoći, potrebe postojanja sudske naredbe i ostalim aspektima zakonitog korištenja posenih istražnih radnji.

Ostatak teksta možete pročitati ovdje.

(DEPO PORTAL/mm)