“Kojom dinamikom ćemo to uspjeti uraditi ne zavisi samo od HDZ-a, ili SNSD-a, već svih nas zajedno, ali je neophodna apsolutna ustavna jednakost triju naroda, jer jedino takva BiH može preživjeti”, rekao je Čović i dodao da “na tom pravcu traže dogovor i s bošnjačkim strankama”, jer bez te potpore uzaludno je pričati tu priču.

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik na te četiri teritorijalne jednice ponavlja da je “sporan svaki koncept koji bi zadirao u teritorijalano-politički dio RS-a”.

Navodi da “nije protiv toga da postoji federalna jedinica u kojoj će hrvatski narod biti većinski”, ali “ne vidi mogućnost da se RS može dovesti u pitanje”.

Ustvrdivši da ništa ne prekrajaju u BiH, Čović je rekao da “niko ne može promijeniti granice RS-a do srpski narod i njegovi političari”.

Naše je, rekao je, da se razgovorima dođe do mjere koja može osigurati “zadovoljstvo” sva tri naroda.

To što bi se tri federalne jednice formirale u FBiH, a RS bi ostala neupitna, za Dodika nije sporno.

On navodi da se “bošnjački narod i njegovi predstavnici samo zalažu za BiH”, a da je “logično da, ako oni žele da vide kraj RS-a, onda je isto tako logično da se mi zalažemo za kraj BiH”.

“Ako Bošnjaci misle da BiH pripada njima, a ako hoćete nas da držite unutra, moraju da ponude ogromne ustupke, a mislim da ih nema”, tvrdi Dodik.

Radi se, smatra on, o procesima koji treba da osiguraju da svi u BiH budu sigurni.

Međusobna podrška SNSD-a i HDZ-a kod formiranja vlasti

Dodik i Čović ponovili su danas u Banjoj Luci da imaju identične stavove o mnogim pitanjima te da ostaje dogovor o međusobnoj podršci prilikom formiranja vlasti.

Potvrdivši partnerstvo s HDZ-om u pogledu konačnog definiranja strukture Vijeća ministara, Dodik je na pres-konferenciji u Banjoj Luci rekao da SNSD podržava i glasat će ukoliko za predsjedavajućeg Vijeća bude predložen Hrvat, prvenstveno iz HDZ-a.

Očekuje da će “to i drugi razumjeti”, te da će ubrzati procedure oko formiranja vlasti, što, tvrdi, sada više zavisi od drugih, a ne tih dviju stranaka.

U narednom periodu, najavio je u Mostaru novi sastanak da bi se razmotrile mogućnosti oko konstituiranja vlasti, a kojim bi prisustvovao i SDS, s kojim SNSD ima potpisan sporazum o usaglašenom djelovanju.

SNSD i HDZ su dogovorili i da po jedan njihov kandidat bude ministar u vladama entiteta.

Čović je rekao da već nekoliko godina te dvije stranke “slično razmišljaju” kako urediti BiH da bude upravljiva i održiva, te da se osigura njen evropski put i ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda.

Razgovarano je i o drugim pitanjima te potrebi implementacije presude “Sejdić-Finci”.

I lider SNSD-a Milorad Dodik je još dodao da treba provesti odluku “Sejdić-Finci” da ne bi bio suspendiran ugovor o Stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU, a da se “na taj način otpočnu široki, opsežni razgovori o ustavnim promjenama”.

Tvrdi i da “sve što rade nije protiv Bošnjaka, a ono što oni rade, djeluje da rade protiv njih”.

“Politički položaj Hrvata je, u posljednjih nekoliko godina, intervencijom međunarodne zajednice, bitno devastiran, kao i način odlučivanja u Vladi FBiH, a stvoreni su uslovi za preglasavanje, što dovodi do majorizacije…”, ustvrdio je Dodik.

Dodik i Čović protiv Suda i Tužilaštva BiH

 Dodik je izjavio da će tražiti saglasnost HDZ-a da se “u BiH naprave tri posebna preduzeća za elektroprijenos”, a slažu se i da treba raditi na “redefiniranju” Suda i Tužilaštva BiH.

Ponovivši protivljenje postojanju "Elektroprenosa BiH", Dodik smatra da treba napraviti tri odvojena preduzeća “elektroprivrede RS-a, Herceg-Bosne i tzv. BiH, jer ona pokriva dio Federacije BiH”.

Dodik je, nakon razgovora s liderom HDZ-a Draganom Čovićem u u Banjoj Luci ponovio tvrdnju da Sud i Tužilaštvo BiH “nemaju ustavni legitimitet, već imaju političku podršku određenih dijelova međunarodne zajednice” te stoga moraju “biti redefinirani”, na čemu će se raditi, navodi.

Još jednom je ustvrdio i da su te pravosudne državne institucije “vršile političku egzekuciju prema viđenijim Srbima i Hrvatima”, što se “može potvrditi kroz razne procese”.

“Možda možemo prihvatiti da krivična djela terorizma i narkotika budu procesuirani u Sudu i Tužilaštvu, a sve drugo treba da bude stvar pravosuđa na nižim nivoima, kako to predviđa i ustav”, rekao je Dodik. l

Ako za redefiniranje Suda i Tužilaštva BiH ne bude saglasnosti, on ponavlja da će RS, "vjerovatno", jednog dana donijeti zakon po kojem se odluke tih pravosudnih institucija ne bi primjenjivale u tom entitetu, "jer nemaju pravni osnov".

Slično misli i Čović, koji je također rekao da  je stav HDZ-a već zapisan u prijedlogu ustava, a po kojem su “predvidjeli da na nivou BiH nema Suda i Tužilaštva BiH, odnosno da “operativni dio tih institucija treba da bude na nižim razinama vlasti”.

Na državnom nivou treba da postoji samo Ustavni sud.

(FENA/ma)