- Sudovi rade svoj posao, ali oni moraju i utvrditi gdje je imovina banke iz koje bi se štediše mogli namiriti - rekao je Ožura za mariborski dnevni list "Večer".

 On je tako komentarisao najnoviji slučaj štediše iz Sarajeva koji je LB tužio na sudu u Frankfurtu u Njemačkoj, pa je nakon višegodišnjeg suđenja presuđeno da ima pravo na povrat više od 80.000 dolara s pripadajućim kamatama. To je sada potvrdio i slovenski sud u Ljubljani, pa bi po zakonu trebalo doći do isplate.

 To je druga presuda nekog slovenskog suda u korist starih deviznih štediša, nakon što je opštinski sud u Ljubljani u ožujku ove godine presudio u korist jedne Zagrepčanke, a na slovenskim sudovima je još stotinjak sličnih parnica u kojima štediše LB-a zahtijevaju svoju štednju "zamrznutu" iz vremena bivše SFRJ.

Ožura sumnja da dvije presude u korist štediša mogu poslužiti kao sudski presedani koji će utjecati na cijelu problematiku odnosa banke i štediša, a sumnja i u mogućnost sudske ovrhe jer LB banka "nema imovine u Sloveniji".

Banka ima imovinu izvan Slovenije u obliku svojih potraživanja, rekao je Ožura, dodajući da zato postoji teoretska mogućnost da se tužitelji banke namire kad se definiše ta imovina, a to su po njegovim riječima potraživanje banke prema poduzećima u bivšoj SFRJ, te njen udio u bivšoj Narodnoj banci Jugoslavije (NBJ).

 Sve zavisi od sukcesijskih pregovora u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Bazelu, da je taj proces završen, štediše su već mogle doći do svojih deviza, rekao je Ožura.

Slovenija je nakon finansijske krize i problema s osiguranjem isplate deviznih depozita građana nakon raspada SFRJ pokrenula postupak sanacije banaka u državnom vlasništvu koja je završena 1997. godine, te dala jamstva za deviznu štednju slovenskih štediša.

 Za deviznu štednju ostalih štediša Ljubljanske banke nisu preuzeta jamstva,  nego je to stavljeno u "sukcesijski" okvir.

Slovenska vlada smatra da bi staru deviznu štednju trebalo podmiriti po "teritorijalnom načelu", što povezuje i  s utvrđivanjem  konačne
bilance stanja bivše Narodne banke Jugoslavije (NBJ) prilikom  raspada bivše države jer je ona jamčila za deviznu štednju građana.

 Sanacija najveće banke,  Ljubljanske banke (LB),  u Sloveniji započeta je 1993. godine i nije završena. Naime 1994. godine ustavnim je zakonom osnovana Nova Ljubljanska banka (NLB) koja se ne smatra pravnom nasljednicom LB-a iako je preuzela njenu aktivu.

(FENA/ds)