Navodno su nezakonite građevinske dozvole koje je Općina Trnovo godinama izdavala iz razloga što su to radili bez procjene uticaja na okoliš i okolinskih dozvola. Općina je navodno radila i najernu parcelizaciju i to kako bi oni bili ti koji izdaju saglasnost za gradnju. Za potrebe izgradnje poslovno-sportskog centra Trnovo posječena je šuma četinara što je dovelo do narušavanja kvalitete vode.

Vlast u Kantonu Sarajevo, bez obzira ko je činio, već punih 20 godina nijemo posmatra kako se Bjelašnica uništava nelegalnom gradnjom.

- Ne može sve to Ibro Berilo raditi sam - reći će sagovornici Žurnala. I upravu su. Vlast u KS i nadležne institucije godinama ignorišu problem nelegalne gradnje na Bjelašnici, a jedan od razloga za to je što dobar dio političara i direktora na ovoj planini imaju apartmane.

Masovna gradnja na Bjelašnici traje još od 2004. godine i prema informacijama koje je sa javnošću podijelila neformalna grupa građana „Hoćemo pitku vodu i čist zrak – protiv nelegalne gradnje na Bjelašnici i Igmanu“ do danas je na ove dvije planine devastirano preko 8.000,000 m2 šume i šumskih livada., navodi Žurnal.

Jedan od primjera nelegalne gradnje na Bjelašnici je i poslovno-sportski centar Trnovo. Ministarstvo privrede KS je za 20 parcela u sklopu ovog centra odbilo da izda saglasnost za krčenje šume. Uprkos tome, gradnja je nastavljena, o čemu je Žurnal već pisao. 

Zbog nelegalne sječe šume i nelegalne gradnje u Tužilaštvu KS formiran je predmet. Iz ove pravosudne institucije potvrđeno je da „postupajući tužilac poduzima radnje dokazivanja u cilju donošenja tužilačke odluke“. Jedan od prijavljenih za nezakonitosti u vezi gradnje na Bjelašnici je i načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo, te još nekoliko osoba.

Žurnal iz dobro obaviještenih izvora saznaje da se ispituje valjanost građevinskih dozvola izdatih investitorima. Naime kako izvori Žurnala tvrde izvori  da su građevinske dozvole koje je godinama izdavala Općina Trnovo nezakonite jer su to radili bez procjene uticaja na okoliš i okolinskih dozvola. Isti izvori otkrivaju da je Općina radila namjernu parcelizaciju. Odnosno, da bi zavarali zakon, Općina je u svom vlasništvu između većine objekata ostavljala do 20 centimetara posebnu česticu kako bi oni bili ti koji izdaju saglasnost za gradnju, a ne prve komšije. 

Najveći kriminal se, tvrde isti izvori Žurnala, odvijao kroz izmjene urbanističkih dozvola, što se također ispituje. 

Dodatni problem na Bjelašnici jeste i to što je za potrebe izgradnje poslovno-sportskog centra Trnovo posječena šuma četinara. Nadležni su u ovom slučaju ignorisali ekološku studiju, koja je sastavni dio regulacionog plana iz 1982. godine koji je još na snazi, u kojoj piše da šume četinara štite izvore pitke vode za Sarajevsko polje. S obzirom na to da je šuma posječena to je dovelo do pogoršanja kvaliteta vode, na šta već odavno upozoravaju aktivisti. 

Kako saznaje Žurnal  Tužilaštvo KS ispituje i ove navode. 

Iz Asocijacije arhitekata u BiH još po predstavljanju urbanističkog projekta za poslovno-sportski centar Trnovo 2017. godine poslali dopise Općini Trnovo i Zavodu za planiranje KS u kojem su ih upozorili na niz nepravilnosti. Tako su, stoji u saopćenju objavljenom na stranici Asocijacije, naveli da prema regulacionom planu „Sportsko rekreaciono područje Bjelašnica“ iz 1982., koji je još na snazi, u sportsko-rekreacionoj zoni nije dozvoljena nikakva izgradnja osim postrojenja i objekata koji službe za korištenje skijaških terena u smislu rekreacije i održavanja. Dozvoljena je izgradnja ekspres restorana, snek barova, restorana kioska, garderoba za skije, te malih prostora za prodaju i servisiranje sportske opreme. 

Iz Asocijacije su tada upozorili da u hijerahijski predstavljenom regulacionom planu iz 1982. ne postoji namjena „poslovno-rekreacioni“, te su podcrtali da je i sam naziv urbanističkog projekta upitan. 

Izvori Žurnala navode da za Bjelašnicu nisu upitne samo građevinske dozvole izdavane za apartmane u sklopu ovog poslovno-sportskog centra, već i one koje su se izdavale za neke od apartmana koji su među prvima izgrađeni na ovoj planini.

Vlasnici apartmana na Babinom dolu kao primjer nelegalne gradnje na Bjelašnici navode i objekat investitora Govza, vlasništvo Kenana Avdagića. Prema riječima jednog od stanara Mirvada Zenunija, ovaj objekat je izgrađen izvan dozvoljenih gabarita, a i po iskopu građevinske jame u njihovim stanovima su nastala oštećenja. Kasnije će saznati da je Općina Trnovo namjenski između zgrada ostavila komad zemlje u svom vlasništvu kako bi oni bili ti koji su trebali dati saglasnost za gradnju ovog objekta. 

- To je ta namjerna parcelizacija koja se radi kako bi Općina uvijek bila ta koja daje drugom investitoru dozvolu za gradnju - kažu izvori Žurnala. 

Mirvad Zenuni za Žurnal kaže da je to rupa u zakonu koju je u njihovom slučaju iskoristila Općina, odnosno načelnik Ibro Berilo. 

- Tako je vjerovatno i sa ostalim objektima na Bjelašnici -  zaključuje Zenuni. On navodi da se sa ostalim stanarima obraćao Općini Trnovo, ali da odgovor nikada nisu dobili. 

Zlatko Petrović, advokat Kenana Avdibegovića, kaže da je firma Govza još 2021. dobila svu zakonom potrebnu dokumentaciju za građenje. Urbanističko-građevinski i inspektor za ceste Općine Trnovo nakon obavljenog inspekcijskog nadzora u januaru prošle godine donio je rješenje o privremenoj obustavi radova. U rješenju, koje nam je ustupio advokat kao i ostalu dokumentaciju, konstatovano je da "izgrađeni objekat investitora Govza u horizontalnim i vertikalnim gabaritima ne odgovara datim uslovima iz usvojenog provedbenog plana izmjene i dopune urbanističkog projekta Bjelašnica I faza - urbanističko rješenje izrađenog od Zavoda za planiranje razvoja KS". 

Firma Govza se žalila na to rješenje, a nakon što im je žalba odbijena kao neblagovremena, pokrenuli su upravni spor protiv Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS. Tužba je uvažena i predmet vraćen na ponovni postupak. Firma Govza se u tužbi osvrnula i pravosnažno rješenje Općine Trnovo, kao prvostepenog organa, kojim je odbijen prijedlog urbanističko-građevinskog inspektora za oglašavanje ništavim rješenja istog organa. 

- Na bazi ovog rješenja proizilazi da su izdata rješenja izdata sa prostorno planskom dokumentacijom. S ovim je riješeno pitanje koje je potencirao urbanističko-građevinski inspektor da li su izdata rješenja za građenje ništavna ili nisu - ističe Petrović. 

No, Mirvad Zenuni smatra da je urbanističko-građevinski inspektor jedan od rijetkih koji se uspio suprotstaviti samovolji načelnika Općine Trnovo i da je u svom rješenju utvrdio stvarno stanje na terenu. 

- Građevinski inspektor Općine Trnovo je napravio konkretan izvještaj koji nije bio po načelnikovim instrukcijama", tvrdi Zenuni. U razgovoru za Žurnal dodao je da se na Bjelašnici gradi "po ustaljenoj šemi", odnosno on pretpostavlja da Općina Trnovo izdaje jednu dozvolu za građenje s kojom se ide Zavodu za planiranje koje izdaje finalno rješenje. Kasnije investitori grade po svome, uz obećanje da im inspekcija neće izlaziti. 

- Niko ovdje nije regularan. Sve to ide uz neki dogovor -  tvrdi Zenuni. 

Zanimljivo je da premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk skoro pa ništa ne zna o nelegalnoj gradnji na Bjelašnici. Ni da je ima, niti da je nema. Po njemu se „radi po regulacionom planu, može starom i novom, jer je novi samo bolja verzija starog“. 

Za Žurnal  je rekao da će provjeriti koji su nelegalni objekti na Bjelašnici i da će Žurnalu dostaviti odgovore. Kada smo poslali pismeni zahtjev za informacijama, iz premijerovog Kabineta su nas uputili da odgovore tražimo od Općine Trnovo koja u postupku građenja izdaje urbanističke i dozvole za građenje“. 

No, premijer i njegov Kabinet zaboravljaju na jednu stvar – nije sporno da li investitori imaju građevinske dozvole, već je sporan način izdavanja tih dozvola bez okolinskih dozvola i procjene uticaja na okoliš, piše Žurnal

(DEPO PORTAL/af)