U svetoj zemlji, na tlu svetome, tu gdje su religije postajale, gdje Bog poslanicima Svojim obraćao se da bi naputio ljudski rod što sklon griješenju je; 

Po tlu po kome su vjerovjesnici gazili i pri tome svjetlost spasonosnu gledali na nebu nedohvatnome;

Na toj zemlji od čijeg praha Bog Čovjeka stvori i na kojoj potom taj Čovjek Poslanika Božijeg umori;

Na toj svetoj zemlji nezamislivo nasilje se nad Drugim Čovjekom i prema Bogu čini

A čini ga takozvani Narod Odabrani.

Neizmjerni zulum ne čini samo prema Čovjeku Narod Odabrani već i prema svekolikoj svetoj zemlji Palestini, čak prema njenome svetom drvu Maslini, čak prema bunarima, prema dragocjenoj vodi u dubini. Ne zatiru samo nedužne ljude nego čak i maslinjake i vode – toliko je temeljit u zlu svome takozvani Narod Odabrani.

Simboli života i sakralnosti u zemlji Palestini jesu Maslinjaci i Bunari. I Bog Saāmī Maslinom se uzalud ne zaklinje – stoga Maslina sveta je kao i zdenac što je, jer Bog reče da sve živo iz vode stvorio je.

Taj prostor sakraliziran je u cijelosti. A takozvani Narod Odabrani, u svojoj neizrecivoj osionosti, juriša na maslinjake i betonom guši bunare. On tako sladostrasno i „pobožno“ samu ideju života zatire: na Božiji poredak i na sama znamenja života kidiše.

A za takozvani svijet demokratski, i za onaj muslimanski, to je tek teatar uzbudljiv, veličanstveni.

O, ni zamisliti nije moguće kakvo njih stradanje očekuje za to neizrecivo nasilje po tlu svetome!

Ne može ostati bez Božije odmazde to temeljito zatiranje čak i Maslinjaka i vode, ta pomama obijesti i mržnje.

Užasno, mitsko i epsko stradanje stići će jer ne proklinje ih samo vrisak mnoštva osakaćene i pobijene djece nedužne već nemušto kletvu iskazuju i pobijene Masline te u beton zauvijek zatočene vode bunarske.

Od mitskih vremena, od hijeropovijesti, Zemlja ne vidje nasilje poput onoga koje čini takozvani Narod Izabrani, priređujući „svijetu slobodarskom“ teatar kanibalski.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

(DEPO PORTAL/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook