Donald Trump, koji je na dobrom putu da postane republikanski kandidat za predsjednika, izazvao je bijes zapadnih partnera kada je u nedjelju dao naslutiti da SAD možda neće od potencijalnog napada Rusije braniti saveznike u NATO-u koji ne troše dovoljno novca na obranu.

Trumpova izjava najnoviji je slučaj u kojemu je on stao na stranu autoritarnog režima Vladimira Putina. To znači da 77-godišnji bivši predsjednik ili ne razumije kako NATO funkcionira ili iskrivljuje istinu radi političke koristi, piše AP, a prenosi Jutarnji list.

Trump se u subotu na predizbornom skupu u Conwayu u Južnoj Karolini prisjetio kako je kao predsjednik SAD-a jednoj članici NATO-a govorio da će uskratiti pomoć SAD-a i ‘ohrabriti‘ Rusiju da čini što želi sa saveznicima koji ne ulažu dovoljno za vojsku.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg uzvratio je neobično oštrom izjavom da Trump prijeti sigurnosti cijelog transatlantskog saveza. Ni aktualnom predsjedniku Joeu Bidenu nije dobro sjela Trumpova izjava.

“Priznanje Donalda Trumpa da namjerava dati Putinu zeleno svjetlo za još rata i nasilja, da nastavi svoj brutalni napad na slobodnu Ukrajinu i proširi svoju agresiju na narod Poljske i baltičkih država je užasno i opasno”, rekao je Biden.

Za vrijeme Obamine administracije, 2014. godine, članice NATO-a su pristale krenuti prema cilju trošenja 2% BDP-a za nacionalnu obranu do 2024. godine.

Na zadnjem summitu u Litvi, članice NATO-a ponovno su dale obećanje da će potrošiti najmanje 2% BDP-a na svoju vojsku, ali nije nametnut rok za postizanje tog cilja.

Članice NATO-a ne plaćaju da bi pripadale organizaciji i ne duguju ništa osim doprinosa u administrativni fond. Trump očito nije mislio na ta administrativna plaćanja. Kako bi mogla pridonijeti zajedničkoj obrani svaka bi članica morala trošiti na obranu 2% BDP-a, ali riječ je o dobrovoljnom cilju i nitko nije dužan to činiti. Države ne plaćaju novac NATO-u, već ga ulažu u vlastite oružane snage.

Donosimo podatke o tome koliko svaka zemlja članica izdvaja za nacionalnu vojsku, prema portalu Forces.net. NATO ima 31 članicu, a Finska je zadnja ušla u savez prošle godine.

Samo 11 zemalja članica izdvaja više od 2% BDP-a, pri čemu je zanimljivo da su Francuska (1,90%), Njemačka (1,57%) i Norveška (1,67%) ispod crte.

Poljska i Grčka su na samom vrhu. S 3,90% BDP-a Poljska izdvaja čak i više od SAD-a (3,49%). Na trećem je mjestu Grčka s 3,01%.

Zemlje članice koje graniče s Rusijom povećale su izdvajanja za NATO od početka invazije. Tako Estonija izdvaja 2,73% BDP-a, Litva 2,54%, Finska 2,45%, Rumunjska 2,44%, Mađarska 2,43% te Latvija 2,07%.

Iznad crte su i Ujedinjeno kraljevstvo 2,07% te Slovačka 2,03%.

Zemlje članice koje ne postižu zadani cilj od 2% su Francuska (1,90%), Crna Gora (1,87%), Sjeverna Makedonija (1,87%), Bugarska (1,84%), Hrvatska (1,79%), Albanija (1,76%), Nizozemska (1,70%), Norveška (1,67%), Danska (1,65%), Njemačka (1.57%), Češka (1,50%), Portugal (1,48%), Italija (1,46%), Kanada (1,38%), Slovenija (1,35%), Turska (1,31%), Španjolska (1,26%), Belgija (1,13%) i Luksemburg (0,72%).

Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. godine dala je članicama dodatni poticaj da pojačaju svoje vojske.

Sjevernoatlantski pakt osnovan je nakon Drugog svjetskog rata s ciljem da se zaustavi širenje sovjetske kontrole u Europi jer je Sovjetski Savez počeo širiti utjecaj na istoku Europe. Ruski predsjednik Vladimir Putin godinama je upozoravao da Moskva na širenje NATO-a gleda kao na prijetnju.

(DEPO PORTAL/jk)