Odlučeno

Ustavni sud presudio: Da li zabrana nošenja hidžaba u OS BiH krši pravo na slobodu vjere?

Front18.01.24, 20:31h

Ustavni sud presudio: Da li zabrana nošenja hidžaba u OS BiH krši pravo na slobodu vjere?
Ustavni sud je zaključio da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tokom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere

 

 

Zabrana nošenja mahrame/hidžaba u Oružanim snagama BiH, prema konačnoj odluci Ustavnog suda BiH, nije diskriminarujeće, piše Raport.

 

Naime, Ustavni sud BiH je na današnjoj 140. plenarnoj sjednici odlučivao po "Zahtjevu Bakira Izetbegovića za ocjenu ustavnosti Pravilnika o uniformama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine". Izetbegovićeva apelacija je objedinjena sa onom vojnikinje Emele Mujanović koju je Ustavnom sudu BiH podnijela u maju 2021. godine.

 

Ustavni sud je zaključio da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tokom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere.

 

Time se vojnikinji Emeli Mujanović i dalje zabranjuje angažman u OS BiH dok nosi mahramu.

 

Podsjetimo, Emela od 26. marta 2020. godine vodi svoju pravnu bitku protiv Ministarstva odbrane zbog diskriminacije i povrede ljudskih prava na slobodu vjere, a zbog zabrane nošenja mahrame u službi.

 

Nakon što je izgubila spor pred Sudom BiH, nije odustajala i zajedno sa svojim pravnim timom predala je apelaciju prema Ustavnom sudu BiH u maju 2021. godine, a ta presuda je danas, nakon više od dvije godine, konačno i izrečena, ali ne u Emelinu korist.

 

Emelin advokat Emir Kovačević u ranijim izjavama za Raport kazao je da neće odustati od borbe čak iako presuda Ustavnog suda BiH bude negativna, te da su spremni ići i do Strazbura.

 

Emela i njen pravni tim su očekivali pozitivnu presudu pogotovo jer je usvojena apelacija po pitanju nošenja brade u Oružanim snagama te je po njima, svaka drugačija presuda, diskriminatorna po pitanju spola, ne samo vjere.

 

"Ako dozvolite muškarcima vjerska obilježavanja, a ne dozvolite ženi, to je očita diskriminacija", kazao je ranije Kovačević za Raport.

 

Da mahrama u Oružanim snagama nije sporna, govori činjenica da takvo "pokrivalo" u vojsci već postoji, a riječ je o potkapi koja se nosi tokom zimskih dana, a koja zadovoljava i Emeline vjerske potrebe i pravilnik o uniformi Oružanih snaga BiH. Ipak, odluka Vrhovnog suda je konačna i odlučujuća.

 

Odlučujući o zahtjevu Bakira Izetbegovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti člana 5. stav (3) Pravilnika o uniformama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine broj 11-02-3-1864-13/16 od 24. aprila 2017. godine koji glasi: „Vjerska obilježja uz uniformu mogu se nositi na način da ista ne budu vidljiva“, Ustavni sud je utvrdio da je osporena odredba u saglasnosti sa članom II/3.g) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 9. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija).

 

Sažetak odluke:

 

Odlučujući o predmetnom zahtjevu, Ustavni sud je, između ostalog, podsjetio da je Evropski sud u svojoj praksi istakao da može, po potrebi, uzeti u obzir bilo koji konsenzus i zajedničke vrijednosti koje proizlaze iz prakse država potpisnica Evropske konvencije. Također je istakao da je iz Pravilnika o uniformama vidljivo da se pravila o vidljivom isticanju vjerskih simbola u Oružanim snagama BiH jednako primjenjuju na sve pripadnike te da je zaštita načela neutralnosti u Oružanim snagama BiH kompatibilna s vrijednostima na kojima se zasnivaju Ustav BiH i Evropska konvencija.

 

Ustavni sud je smatrao da Ministarstvo odbrane BiH zbog specifičnog karaktera Oružanih snaga BiH može zahtijevati od svojih pripadnika/pripadnica da se suzdrže od iskazivanja određenih vjerskih uvjerenja na radnom mjestu. U vezi s tim, Ustavni sud je podsjetio na to da Evropski sud ističe supsidijarnu ulogu mehanizma Evropske konvencije, prema kojoj domaće vlasti imaju direktan demokratski legitimitet, te su u boljem položaju da procijene potrebe i uvjete u odnosu na pitanje o odnosima između države i različitih religija, o kojima mišljenja u demokratskom društvu opravdano mogu biti veoma različita. Osim toga, Ustavni sud je istakao da se osporenom odredbom vjerska sloboda ne ograničava općenito u Oružanim snagama BiH, te da je vojnim licima omogućeno obavljanje vjerskih aktivnosti u skladu sa specifičnostima svake od vjera.

 

Ustavni sud je zaključio da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tokom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere.

 

(DEPO PORTAL/mm)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook