Bosna i Hercegovina spada u zemlje s najmanje kilometara autoputa u ovome dijelu Evrope. Naime, imamo izgrađenih tek oko 220 kilometara autoputa. Šta se gradi, gdje se gradi i zašto nemamo više autoputeva?

Bosna i Hercegovina je od posebne putarine za gradnju autoputeva i rekonstrukciju ostalih puteva, koja se naplaćuje po litri goriva za 14 godina prikupila oko tri milijarde maraka, ali je do sada uspjela da završi tek nešto više od 220 kilometara nepovezanih autoputeva, većim dijelom iz kredita.

Najznačajniji projekat, Koridor 5C gradi se pune 23 godine. Za izgradnju nove dionice koridora ovih dana potpisan je još jedan sporazum o kreditu.

– Petnaest kilometara autoputa i dvije petlje Mostar jug, Mostar sjever, ukupna vrijednost 110 miliona eura, kredit je 15 godina, grejs period četiri godine – rekao je Srđan Amidžić, ministar finansija u Vijeću ministara BiH.

– Konkretno, projekat je u vrijednosti od 220 miliona. Od danas, prva polovina je na raspolaganju. EBRD je započeo finansiranje ovog koridora u 2008. godini i od tada je banka finansirala preko jedne milijarde – navodi Suzan Goranson, direktorica EBRD-a za infrastrukturu u BiH.

S druge strane, u Republici Srpskoj otvaranje novih kilometara autoputa očekuje se krajem 2025. godine. U ovom entitetu do sada je izgrađeno 112 kilometara autoputa. Trenutno je aktivno pet projekata, kažu u Autoputevima Republike Srpske.

– Na svim nisu otvoreni radovi i nisu to sve gradilišta, gradilišta su na dionici autoputa od Bijeljine do Rače, Koridor 5C na dobojskoj zaobilaznici i pripremni radovi na dionici autoputa od Vukosavlja do Brčkog. Radimo i na pripremi otvaranja gradilišta i potpisivanja ugovora od Bijeljine do Brčkog i ugovora o koncesiji Banjaluka – Prijedor, gdje se izvode radovi na prvih sedam kilometara – ističe Nedeljko Ćorić, direktor JP Autoputevi Republike Srpske.

Upravo je dionica autoputa Sarajevo-Beograd od Bijeljine prema Rači, koju većim dijelom finansira Srbija, bila jedno od najaktivnijih gradilišta ove godine.

– Radovi su krenuli i u punom su jeku, napreduju, koliko sam upućen trasa je probijena do Rače i radi se neki drugi sloj. Mještani, kao što ste rekli, nisu vjerovali da će sve ovo biti realizovano, ali radovi napreduju – navodi Dušan Bobić iz sela Batković kod Bijeljine.

– Kao dio šire mreže autoputeva omogućit će bolje povezivanje mreže autoputeva unutar Republike Srpske i same Bosne i Hercegovine, ova dionica će rasteretiti Bijeljinu od tranzitnog saobraćaja – navodi Milan Lazarević, šef kabineta gradonačelnika Bijeljine.

Pored malog broja izgrađenih kilometara u odnosu na region, još jedan od problema Bosne i Hercegovine je što su sve izgrađene dionice nepovezane, pa je prava svrha autoputa – povezivanje gradova i dijelova zemlje, samo parcijalno ispunjena.

(BHRT/DEPO PORTAL/af)