Ušli smo u razdoblje kada se mnogi prepuštaju zimskim avanturama i uživaju u blagodatima januara, a posebno zimskim popustima. Iako su bh. građane u proteklom razdoblju pratila poskupljenja životnih namirnica, u šoping centrima diljem BiH počela su dominirati sniženja cijena odjeće, obuće, bijele tehnike i ostalih proizvoda široke potrošnje, piše portal Večernjeg lista BiH.
U nekim trgovinama cijene padaju i do 70 posto, a iz udruga za zaštitu potrošača BiH građanima upućuju nekoliko savjeta kako bi zaštitili svoje interese, ali i bili potpuno racionalni prilikom kupnje.
- Nažalost, svi znamo kolika je potrošačka košarica za četveročlanu obitelj, a znamo i kolika su primanja takve obitelji. Smatram da su potrošači u većini slučajeva prisiljeni čekati sniženja i onda kupovati. Oni koji imaju malo više novca i općenito su ranije više kupovali skuplje modne proizvode, prateći modne trendove, to i dalje čine. Međutim, prateći trendove u posljednjih nekoliko godina, ne može se reći kako su jako visoke cijene koje dođu s novim kolekcijama zapravo realno vrijedne, odnosno one nisu u skladu s kvalitetom proizvoda - objašnjavaju iz udruga za zaštitu potrošača navodeći kako su obavijesti o vrtoglavim sniženjima koja su istaknuta na izlozima mamac za kupce.
- Građani moraju novac racionalno trošiti jer ulaskom u trgovinu s naznačenim velikim sniženjima vrlo često kupe bilo što, ali to se ispostavi kao pogreška. Kupci moraju znati i da se trgovci koriste trikovima. Nije rijetko, pokazuju iskustva ranijih godina, da cijene povise nekoliko dana prije početka akcije, a onda kada se objavi da su sniženja 30 posto, određenom proizvodu spuste cijenu i onda kada preračunamo, vidimo da sniženje nije 30 nego 10 posto. Također, imamo trgovine na čijim izlozima piše totalna rasprodaja, a kada uđete, vidite da su samo neki proizvodi sniženi od 20 do 30 posto dok se ostatak robe prodaje po regularnoj cijeni, kažu u udrugama. Savjetuju i da se provjere cijene prije kupnje.
- Kupci moraju dobro pogledati cijene u svim trgovinama ako se odluče za kupnju određenog proizvoda. Jedan od važnijih savjeta je da ne nasjedaju na trikove. Ako vide da je stara cijena bila, primjerice, 250 KM, a da je nova 80 KM, neka razmisle je li to realno sniženje, neka naprave usporedbu stare i nove cijene. Također, kada je riječ o sniženim artiklima, kupci moraju provjeriti je li ona pred istekom roka jer se to ne naglašava, iako bi trebali biti izdvojeni od drugih artikala. Kupci moraju znati da nije sve na onim šarenim plakatima koji nam nude velika sniženja istina. Budite oprezni i planirajte kupnju. I prije kupnje dobro razmislite treba li vam taj proizvod koji želite kupiti, savjetuju u udrugama.
Da je veliki broj i europskih građana sklon kupnji velikog broja odjevnih predmeta, pokazuje podatak da svake godine svaki stanovnik Europske unije baci 11 kilograma odjeće, a svaki se komad odjeće u prosjeku nosi od sedam do osam puta.
Osim odjeće, iz udruga navode da su bh. građani skloni i pretjeranoj kupnji hrane, odnosno pravljenju zaliha.
- Mi već odranije imamo naviku nagomilavanja hrane. Kupujemo sve - i što nam treba i što nam ne treba, samo kako bismo imali pune hladnjake. To većina naših građana prakticira, posebice u vrijeme blagdana te se vrlo često kupuje iznad mogućnosti. Ono što uvijek savjetujemo jest racionalna kupnja. Prije odlaska u kupnju potrebno je napraviti popis stvari koje vam trebaju i držati se tog popisa, a ne hodati od police do police jer će nas privući nešto što nam treba, a što će kasnije, nažalost, vrlo vjerojatno završiti u otpadu. Ako i kupite veće količine i ako ste već potrošili novac na nešto što vam ne treba, proslijedite je nekome kome treba jer svi u svojoj blizini imamo nekoga tko je u stanju socijalne potrebe - navode iz udruga.
Prema ranijim pokazateljima, u Bosni i Hercegovini godišnje se bace 83 kg hrane po glavi stanovnika samo na razini kućanstava ili ukupno 273.269 tona. Prema podacima Agencije Ujedinjenih naroda, u BiH se godišnje uništava i baca oko 400.000 tona hrane
(DEPO PORTAL/dg)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook