Općinski sud u Širokom Brijegu je donio nepravomoćnu odluku prema kojoj Centar za istraživačko novinarstvo mora platiti firmi „Lager“ štetu zbog klevete za navode iz „Žurnalovih“ tekstova. Širokobriješki sudovi su u tri mjeseca donijeli tri presude protiv medija u korist firme iz Posušja, piše cin.ba.

Radmila Mandić, sutkinja Općinskog suda u Širokom Brijegu, nepravomoćnom presudom iz decembra 2023. godine je odlučila da je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) dužan nadoknaditi 4.000 KM štete „Lageru“ iz Posušja zbog klevete te ukloniti sa portala istraživačke priče „Lagerova roba s greškom“ i „Lagerovanje koncesija“ koje govore o načinu poslovanja ove firme. CIN se žalio na presudu Kantonalnom sudu u Širokom Brijegu.

Nasuprot kratkom osvrtu na tekst koji je i bio predmet „Lagerove“ tužbe, sutkinja Mandić se u većem dijelu svoje odluke referiše na sadržaje koje CIN nije ni objavio: videoreportažu online magazina „Žurnal“ „Rudnik Kamengrad – zagađenje rijeke Blihe i okolnih sela“ te dijelova iz povezane priče o kopanju uglja lošeg kvaliteta u općini Sanski Most, zagađenju okolnih sela, rijeke i zraka: „Firma Lager ugrožava stanovništvo Kamengrada: Ako bageri počnu da rade, ova brda počeće da lete“ i „Iako je Lager pod istragom USKOK-a: EP BIH platit će firmi iz Posušja 105 miliona maraka za nabavku uglja“.

Sutkinja Mandić tako navodi da: CIN „napada ‘Lager’ klevetničkim informacijama“ i prikazuje ovu firmu u negativnom kontekstu, „obilježavajući ga kao gospodarsko društvo koje je pod istragom USKOK-a radi davanja mita“ i koje „loše i neprofesionalno obavlja svoju djelatnost (iskapanja uglja) (…) te mu pored svih tih ‘činjenica’ javno preduzeće Elektroprivreda dodjeljuje ugovor za nabavku uglja velike vrijednosti“.

Sutkinja Mandić na osnovu ovoga zaključuje da se „temeljem izvedenih dokaza“ ne može utvrditi istinitost tvrdnji iz članaka. Međutim, „izvedenih dokaza“ na koje se poziva sutkinja Mandić nije ni bilo. Osim što nisu bili ni predmet tužbe, jer je riječ o sadržaju drugog medija, ovi tekstovi nisu bili ni spomenuti tokom sudskog postupka.

Pokušavajući shvatiti niz nerazumljivih i nelogičnih navoda iz presude Općinskog suda u Širokom Brijegu, redakcija CIN-a je utvrdila da je ovaj sud tri mjeseca prije donošenja odluke protiv CIN-a donio i nepravomoćnu odluku protiv „Žurnala“. „Lager“ je ovaj portal tužio za klevetu u jednom od tekstova koji je sutkinja Mandić citirala u odluci protiv CIN-a.

Poređenjem presuda novinari su pronašli da je sutkinja Mandić u značajnom dijelu kopirala presudu sutkinje Snježane Parlain čiji su zaključci tako završili u presudi CIN-u.

Sutkinja Parlain je odlukom iz septembra 2023. godine proglasila „Žurnal“ odgovornim za klevetu „Lagera“, naloživši da plati 1.000 KM štete firmi i ukloni priču sa portala. „Žurnal“ se žalio Kantonalnom sudu u Širokom Brijegu na ovakvu odluku.

Sudovi u Širokom Brijegu su od septembra do decembra 2023. godine, osim ove dvije nepravosnažne, donijeli i pravosnažnu presudu protiv portala „Inforadar“ koji je, također, pisao o ovoj posuškoj firmi. Presudu sutkinje Parlain iz 2021. godine, prema kojoj mora platiti 2.000 KM štete „Lageru“ i ukloniti članak sa portala, potvrdio je i Kantonalni sud u Širokom Brijegu u novembru 2023. godine.

„Iskreno, od početka ovog parničnog postupka upozorio sam svog klijenta, a čega je isti donekle bio i svjestan, da, s obzirom na sve okolnosti, ne treba nešto previše da očekujemo pred redovnim sudovima i da ćemo svoja prava najvjerovatnije morati da štitimo pred Ustavnim sudom BiH. Ovo se, nažalost, potvrdilo kao tačno”, kaže za CIN advokat „Inforadara” Njegoš Petrović.

I dijelovi iz ove presude su se našli u presudama protiv „Žurnala“ i CIN-a dvije godine kasnije.

„Potpuno je jasno da predmetna presuda (protiv CIN-a, prim.a.) ne može o(p)stati na snazi. (…) Neupitno je da je predmetna presuda rezultat copy/paste tehnike donošenja presuda, tj. da je neka ranija presuda korištena kao urnek prilikom donošenja predmetne presude, što je rezultiralo time da predmetna presuda obiluje sadržajem koji se uopšte ne odnosi na meritum predmetnog spora“, zaključuje advokat Ahmet Efendić.

Nastavak teksta čitajte OVDJE!

(DEPO PORTAL/jk)