Festival će u dva najveća grada Bosne i Hercegovine otvoriti ostvarenje "Kavasakijeva ruža" reditelja Jana Hrebejka. U Banjaluci je na repertoaru sutra u 18 sati u Multipleksu "Palas", dok će se u Sarajevu prikazati u četvrtak, 16. decembra u 19 sati u kinu "Unitik".

Središnji lik u ovoj drami je renomirani češki psihijatar, moralni autoritet za svoju okolinu, bivši disident, koji povodom dana osnivanja Republike treba primiti značajnu državnu nagradu. Pripremanje velike svečanosti potakne događaje, koji na površinu izbace grijehe iz prošlosti. Na samom početku filma njegov zet, koji mu je zavidan, optuži ga za doušništvo u vrijeme bivšeg režima. Ne znamo je li optužba opravdana ili ne, a i ako jeste, je li se sve odigralo baš onako kako je predstavljeno? Pratimo informaciju, koja na početku izgleda kao ogovaranje, ili grijeh, koji se dogodio u prošlosti, ali koja postepeno mijenja živote ljudi i tvori paradoksne situacije. Pratimo pojedine likove kako reaguju na optužbu, prihvataju je ili negiraju, a put do jednoznačnog odgovora na kraju vodi i dubinskoj spoznaji njihovih karaktera. Film je osvojio dva "Češka lava" i nagrade ekumenskog žirija i "C.I.C.A.E." u sekciji "Panorama" na ovogodišnjem festivalu "Berlinale".

Drugi film koji će bh. publika moći vidjeti je "Zaštitnik", reditelja Mareka Najbrta. Banjalučka publika će ga vidjeti prekosutra u 18 časova, dok će ga Sarajlije moći vidjeti u petak, 17. decembra u 19 časova. Ovo je priča o bračnom paru, radijskom novinaru Emilu i glumici u usponu Hani, koja započinje 1938. godine. Mladi su, zaljubljeni, Emil je ljubomoran na ženinog filmskog partnera. Početak rata i njemačka okupacija obrate njihov život naglavačke, Hana kao Jevrejka gubi sve, i pravo na život. Emil dobija paradoksalnu priliku zaštititi svoju ženu: protivno svom uvjerenju kao novinar ulazi u njemački propagandni aparat, postaje eksplicitni kolaborant nacističkog režima. Ali ugovor s đavolom uzima danak, njegov integritet opada, ljubav prema Hani pretvara se u cinični zaštitni odnos. No, sudbina im podmetne zamku: u žurbi, odlazeći od ljubavnice, Emil uzme tuđi bicikl, a potom se pokaže da je na istom takvom biciklu u to vrijeme pobjegao izvršilac atentata na carskoga protektora Hejdriha. Banalna zabuna potakne dramatičan razvoj događaja, u kojem Emil ponovo stiče izgubljeno samopoštovanj. Prošle godine film je osvojio šest "Čeških lavova" i naMeđunarodnom filmskom festivalu u Denveru dobitnik je nagrade Kristofa Kišlovskog.

Ostvarenje Mihaela Pavlatova "Djeca noći" u gradu na Vrbasu je na filmskom meniju prvog dana vikenda u 18 časova, dok će se u  Sarajevu film prikazati 14 dana kasnije u 19 časova. Glavna junakinja filma je Ofka, koja se nalazi u posebnom stanju letargije, dok većina njenih prijatelja nastavlja sa školovanjem. Ona odbija da napusti lažnu udobnost djetinjstva, koja se vrlo brzo počinje mijenjati u zamku prošlosti. Radi kao prodavačica u non-stop dragstoru svog zeta Ede i pušta da pored nje promiču fragmenti izgubljenih sudbina stalnih i slučajnih mušterija, i onih davnih prijatelja, koji isto kao i ona žive noću. Povremeno skokne do društva koje se okuplja i opija u vltavskoj luci, luta ulicama sa čudnim momkom Ubrom, koji Ofku beznadežno voli, a ona izbjegava Miru, koji je ostavio. Postaje ipak sve jasnije da se Ofka jednog dana mora oprostiti od djetinstva, prekoračiti granice svog rodnog kvarta i početi raditi nešto od svog života. Za "Oskara" nominovana rediteljka Mihaela Pavlatova u svom drugom cjelovečernjem projektu – intimnoj priči djevojke koja je zatečena između djetinjstva i odrastanja – kladila se na vjerodostojnost i na zanimljivu sredinu praškog kvarta Karlin. Film je osvojio dvije nagrade u Karlovim Varima.

"Očajnici", film Jitka Rudolfova će se prikazati u Banjaluci u nedjelju, 5. decembra u 18 časova, a u najvećem bh. gradu  dvije sedmice kasnije sa početkom u 19 časova. Riječ je o šestoro tridesetogodišnjih školskih kolega, tri žene i tri muškarca, koji prave bilans svoga životnoga iskustva. Svi su se iz Jabloneca preselili u Prag i na zajedničkoj zabavi u rodnom gradu postaje im jasno šta u životu ne žele, ali ne i ono što žele. Jedna od žena očajnički nastoji zatrudniti, druga pije više nego što je to društveno prihvatljivo, treća shvati da je u braku s bezopasnim tiraninom. Ništa bolje ne stoje ni muškarci: jedan već devetu godinu studira, a djevojka ga vara s bivšim dečkom, drugi čeka priliku, u kojoj će majci priznati da je gej, a treći svoje probleme rješava kod psihijatra. Tako na red dolazi davna ideja o zajedničkom životu na seoskom imanju, o čemu su nekad toliko maštali.
Dokumentarac "Češki mir" reditelja Vita Klusaka i Filipa Remunda filmofili će vidjeti u Banjaluci u ponedjeljak, 6. decembra u 18 sati, a u gradu na Miljacki dvije nedjelje poslije u 19 časova. Ovo je dokumentarna komedija, koja ismijava planiranu izgradnju američkog radara na teritoriji planine Brdi. Sa ironičnom izdvojenošću i osjećajem za pretjerivanje autori prikazuju šaroliku skalu karaktera ljudi, koji ili žele ili ne žele, izgradnju radara.

Ostvarenje "Najveći Česi" Roberta Sedlačeka prikazaće se u Banjaluci u utorak, 7. decembra u 18 časova, a u Sarajevu 21. decembra sa početkom u 19 časova. Riječ je o filmskoj ekipi na putu: reditelju, njegovoj producentkinju, njihovom kamermanu i toncu. To su umjetnici koji jedva preživljavaju, iako imaju već dosta snimljenih filmova, čak i nagrađenih, dobijene pozitivne kritike i uspjeh na mnogim festivalima, ali nemaju gledalaca. Njihova saradnja nema budućnosti, zato što životni projekat reditelja nema potpore, a to znači da neće biti snimanja. I tako frustriran reditelj sa svojim saradnicima traga za svojom šansom usred rekordera u kurioznim disciplinama kao što sakupljanje djeteline sa četiri lista.

Manifestaciju će zatvoriti dokumentarno ostvarenje "Krug – portret demonstracije", rediteljke Tereze Reihove, te dokumentarac "Alda" Viere Čakaniove. U Banjaluci se Sedmica zatvara u srijedu, osmog dana ovog mjeseca u 18 časova, a u Sarajevu u srijedu, 22. decembra u 19 časova.
Radnja "Kruga" smještenja je u gradu Litvinovu. Demonstracija Radničke stranke prouzrokovala je marš Autonomnih nacionalista u naselju Janov, kvartu u kojem žive pretežno Romi. Na kružnom toku, u naselju, došlo je do sukoba između policije i demonstranata, medijski nazvanog “Bitka za Janov“. Ovaj događaj je ostao upisan u istoriji, prije svega, zato što se ultradesničarskim demonstrantima, pridružio veliki broj lokalnog stanovništva. Autorka koja je bila usred sukoba sa svojom kamerom, nakon nekoliko mjeseci pozvala je na kružni tok ljude, koji su na razne načine učestvovali u demonstraciji, i suočila ih sa snimcima ovog događaja. Na jednoj strani kružnog toka su stajali učesnici demonstracije Radničke stranke, a na drugoj strani romski protivdemonstranti, kao i predstavnici grada i policije, i na kraju tvorci medijske slike demonstracije. Naziv "Krug" upućuje na središte sukoba, istorijsku povezanost i na složenost cijelog problema.

Scenario za film "Alda" je nastao na osnovu zapisa osobe koja je bila pogođena demencijom Alzhajmerova tipa. Film u dokumentarnoj formi prepričava priču gospođe O., dopunjen njenim ličnim snimcima snimljenih malom digitalnom kamerom, na koju zabilježava mini instrukcije za svakodnevne djelatnosti, uspomene, misli i komentare prošlih i sadašnjih dešavanja, koja ne želi zaboraviti.

(BLIN/DEPO, S. VUKMIR)