Zbog šumskih požara na grčkim otocima Rodos i Krf evakuirane su stotine turista. Vlasti civilne zaštite na Kreti sada također upozoravaju na izniman rizik od šumskih požara.
Slijedi vruće temperature diljem južne Evrope, a turističke atrakcije u Italiji i drugim tradicionalnim odredištima za odmor prisiljene su biti zatvorene.
Berlin pogodilo jako nevrijeme – najnoviji požari u Evropi
Sky News je razgovarao sa stručnjacima za turizam i klimu o tome kako bi ekstremni vremenski uvjeti mogli utjecati da se promijene ljetni odmori kakve poznajemo, prenosi Raport.
Jesu li požari normalni u Evropi u ovo doba godine?
Ljetni mjeseci uvijek donose povećani rizik od šumskih požara u Evropi, posebno u zemljama koje graniče s Mediteranom.
To je zato što tamošnja klima donosi blage i vlažne zime koje omogućuju rast vegetacije, a zatim slijede suha, vruća ljeta koja uzrokuju lako izgaranje te vegetacije.
- Mi smo u udarnoj sezoni požara na Mediteranu - kaže profesor Stefan Doerr, direktor centra za istraživanje šumskih požara na Univerzitetu Swansea.
„Kao i druge mediteranske regije i otoci, Rodos i Krf imaju obilje zapaljive šumske vegetacije trave, grmlja i crnogorice. Ovog su ljeta temperature bile ekstremne, što je dodatno povećalo inače visok rizik od požara.”
Dodaje da su obalna područja uvijek ranjivija jer morski vjetrovi i visina mogu uzrokovati brže širenje požara.
Prošla godina bila je druga najgora sezona šumskih požara u Evropi od 2000. godine – s požarima u 45 zemalja – oštetivši područje veličine Crne Gore.
Najteže je pogođena Španija, s tri i po puta većom štetom od požara 2021.
Druge popularne destinacije za odmor poput Francuske i Portugala također su bile među prvih pet po spaljenoj površini.
Profesor nauka o požarima Guillermo Rein, s Imperial Collegea u Londonu, kaže da, iako je “oduvijek bilo šumskih požara” u južnoj Evropi: “Klimatske promjene ih čine sve većim, bržim i težim za zaustavljanje.”
Profesor Doerr dodaje da će povećanje vrućih i suhih uvjeta koje smo prije smatrali ekstremnim “ubrzati za svaki dodatni stepen zagrijavanja u budućnosti”.
Odvraća li ljude vrućina odlaska na odmore ljeti?
Nakon što je 12 evropskih zemalja oborilo mjesečne temperaturne rekorde 2022., dvije trećine (67%) turista iz Ujedinjenog Kraljevstva izjavilo je da su im ekstremne vrućine promijenile planove putovanja ove godine.
Anketa od 2.000 ljudi koju je provelo InsureandGo Travel Insurance također je pokazala da samo trećina (33%) još planira putovati tokom vrhunca ljetne sezone 2023. godine.
Prema Paulu Charlesu, osnivaču i glavnom izvršnom direktoru turističke PR kompanije PC Agency: “Postoji spoznaja da odlazak u južnu Evropu nosi više rizika nego što je to bio slučaj u prošlosti.
"Kako postajemo sve upoznatiji s klimatskim promjenama, sve je veći broj ljudi koji se pitaju treba li ići u tako vruća podneblja tokom tako vrućih razdoblja.”
On kaže za Sky News da se turisti sve više odlučuju za proljetne i jesenske mjesece – i umjesto toga za hladnija odredišta.
- Počinjemo gledati na istok, a ne samo na jug za naše ljetne praznike”, kaže on, a skandinavske zemlje i boravak u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj su alternative u nastajanju - kaže.
Brojke Evropske komisije za putovanja (ETC) također pokazuju pad od 3% u broju ljudi koji putuju unutar zemlje na kontinentu od lipnja do septembra u usporedbi s prošlom godinom.
Zabilježen je i 10-postotni pad interesa za zemlje južne Evrope.
Charles dodaje da porast ekstremnih vremenskih prilika znači da manje ljudi odlazi isključivo u potrazi za toplijim vremenom.
- Iskustvo i avantura također postaju motivacija - kaže on.
No glavni finansijski direktor grupe Ryanair Neil Sorahan kaže da brojke aviokompanije još pokazuju “jako” zanimanje za udarne ljetne mjesece.
- Prevozimo 18 miliona putnika u julu i augustu”, rekao je za Sky News. “Ne nedostaje ljudi koji žele pobjeći jer su godinama bili zatvoreni - dodaje on, sugerirajući da bi ograničenja putovanja zbog COVID-a još uvijek mogla biti ogromna briga za ekstremne vremenske prilike.
I dok su Italija, Španija i Portugal još uvijek najpopularniji, bilježe porast rezervacija za Skandinaviju, srednju i istočnu Evropu.
Kako bi ljetni odmori mogli izgledati u budućnosti?
Prema najnovijoj studiji World Weather Attribution (WWA), globalno zagrijavanje znači da se toplinski valovi poput onih viđenih u srpnjulu ju sada mogu očekivati svakih 10 godina u Evropi.
Profesor Nigel Arnell, stručnjak za nauku o klimatskim sistemima na Univerzitetu Reading, kaže za Sky News da će svaki povratak na “normalne” ljetne vremenske uvjete u sljedećih nekoliko godina biti još manje vjerovatan zbog vremenskog fenomena El Nino, koji se vratio u Evropu i potaknut će porast globalne temperature u sljedećih 18 mjeseci.
Kaže da bi to moglo promijeniti način na koji osiguravajuća društva i turoperatori pokrivaju ljude ako vremenske prilike utječu na njihove planove.
- Više će se raspravljati o nesklonosti putovanjima - kaže.
Charles kaže da će tradicionalno toplije regije i njihove turističke zajednice morati učiniti više kako bi uvjerile turiste da imaju dovoljno uposlenik za krizno planiranje i hitne službe za rješavanje šumskih požara, bujičnih poplava ili drugih ekstremnih događaja.
- Morat će biti jako pametni iz marketinške perspektive – prikazujući nezahvaćena područja – kao u slučaju šumskih požara na Rodosu – područja s manje šuma - ističe.
ETC potiče turističku industriju da usvoji vlastite planove za ublažavanje klimatskih promjena i ulaže u regenerativni turizam.
Chris Haslam, putopisac u The Timesu, predlaže da bi se vrijeme školskih praznika moglo promijeniti kako bi se izbjeglo da porodice budu ograničene na putovanja u najtoplijim mjesecima.
- Moramo promijeniti sistem školskih praznika kako bi ljudi mogli ići u proljeće i jesen, kako bi ljudi mogli izbjeći ove smiješne temperature usred ljeta - kaže.
(DEPO PORTAL/mm)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!