Ima li mjesta za brigu?

Dramatično upozorenje: U Jadranu živi 36 vrsta morskih pasa i raža

Lifestyle17.07.23, 16:20h

Dramatično upozorenje: U Jadranu živi 36 vrsta morskih pasa i raža
Iako su, kažu, morski psi često predstavljeni kao opasni predatori, posebice tijekom ljetne sezone, oni su zapravo u velikoj opasnosti, a u pregrijanom Sredozemnom moru uloga morskih pasa i raža ključna je i nezamjenjiva

 

 

U Jadranu je od 54 vrste morskih pasa i raža njih čak 36 ugroženo, upozorila je u petak Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) u povodu Svjetskog dana svjesnosti o morskim psima, prenosi N1.

 

Zabrinjava također da populacije morskih pasa i raža kontinuirano opadaju dok se tri vrste smatraju izumrlima.

 

Neke kritično ugrožene vrste, poput goluba ćukana i dalje su bez ikakvih mjera zaštite ili upravljanja, a stalna odgoda konkretnih akcija uzrokuje stalni rizik za ugrožene vrste, čime se ugrožava dugoročna održivost ribarstva i zdravlje morskog ekosustava, upozorila je WWF Adria.

 

Zabrinjava podatak i po kojem je u Sredozemlju, koji je dom najvećem broju ugroženih vrsta morskih pasa i raža na svijetu ugroženo čak 58 posto svih vrsta morskih pasa i raža. Sredozemlje se i najbrže zagrijava pa se opasnost od izumiranja tih morskih životinja dodatno povećava.

 

Iako su, kažu, morski psi često predstavljeni kao opasni predatori, posebice tijekom ljetne sezone, oni su zapravo u velikoj opasnosti, a u pregrijanom Sredozemnom moru uloga morskih pasa i raža ključna je i nezamjenjiva.

 

Višestruka važnost ovih životinja

 

- Važnost morskih pasa i raža u Sredozemnom moru višestruka je. Neke vrste raža djeluju kao inženjeri staništa jer tijekom plivanja svojim perajama podižu pijesak s dna, čime stvaraju mikro staništa za ostale manje morske organizme i pomažu im da pronađu hranu.

 

Druge vrste prenose hranjive tvari iz jednog morskog sloja u drugi, čime povećavaju bogatstvo života u moru, dok neke vrste izravno utječu na ublažavanje posljedica klimatske krize pohranjujući ugljik u svojim organizmima - poručuje Patrik Krstinić iz WWF Adrije.

 

Iz WWF Adrije ističu kako nedavne obvezujuće odluke Svjetske organizacije za poljoprivredu UN-a bude nadu u očuvanje morskih ekosistema, ali mediteranske zemlje moraju preuzeti vodeću ulogu u upravljanju ribarstvom.

 

Pri tome je, kažu, potrebno dodijeliti odgovarajuće resurse za upravljanje ribarstvom, osigurati stalno prikupljanje podataka i praćenje stanja ugroženih vrsta, te uključiti sve dionike, posebno ribare u formiranje novih mjera upravljanja.

 

- Jedino tako možemo zajedno očuvati važna staništa za morske pse i raže i osigurati njihov opstanak - poručuju iz WWF Adrije.

 

(DEPO PORTAL/mm)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!