www.upoznajtesvijetokonas.com

Na konferenciji za štampu nakon posljednjeg susreta tzv. Trojke, SNSD-a i HDZ-a u Konjicu g. Dodik je izjavio da su se dogovorili da će se dogovoriti o stvarima o kojima se dogovaraju?! Ko je kome prvi opsovao građane i privrednike manje interesira od činjenice da svjedočimo nastavku političkih sabotaža i podjela kojima se ruši ili blokira rad već postojećih institucija, a ne grade se nove koje bi omogućile zemlji neprocjenjive benefite od strane Evropske unije.

Tako je naprimjer bosanskohercegovačko društvo oštećeno za preko 1,5 milijardi nepovratnih eura od 2007. godine, do danas, jer država ne povlaći nepovratna (čitaj poklonjena) sredstva za ruralni razvoj iz tzv. IPARD fonda (Instrument for Pre-Accession in Rural Development) samo zato što se petnaest godina čeka „dogovor“ sa entitetom Republika Srpska o uspostavljanju institucije na nivou Bosne i Hercegovine koja bi omogućila pristup sredstvima fonda. Uzgred rečeno Republika Srpska kao pretežno ruralni entitet bi imala i najveće koristi od povlaćenja tih nepovratnih sredstava. Zločin prema bosanskohercegovačkoj naciji je tim veći što se sredsva namjenjena Bosni i Hercegovini koja nisu povučena raspodjeljuju na ostalih pet država tzv. Zapadnog Balkana kao poseban bonus.

Naravno za zločin su odgovorni “gospodari rata i mira oko kojih je stvoren i Ustav BiH i  koji kontroliraju politiku, privredu, organizirani kriminal, medije, akademsku zajednicu i drže poluge zaštite i straha“ – (konstatacija laburističkog zastupnika za Dablin-Zapad u Parlamentu Irske Patrick Nultya, Slobodna Bosna br. 860).

Očigledno je da zapadne velike sile imaju svoje geostrateške planove i da provode regionalne aktivnosti „koje imaju za cilj stvaranje inkluzivnih održivih integracija“. Za takve aktivnosti  kao i uvijek potrebni su domaći akteri. Kakve su to integracije?

U međuvremenu OHR uz saglasnost najvećih zapadnih sila ne želi da implementira presude Suda za ljudska prava iz Strazbourga iako je to ustavna obaveza, već djeluje obratno, jačajući etničke podjele.  Očigledno je da zapadne velike sile imaju svoje geostrateške planove i da provode regionalne aktivnosti „koje imaju za cilj stvaranje inkluzivnih održivih integracija“. Za takve aktivnosti  kao i uvijek potrebni su domaći akteri. Kakve su to integracije?

Tako se zagovara regionalna integracija Otvoreni Balkan (sa fondom od nula eura) kojoj su odbili pristupiti BiH, Crna Gora i Kosovo, za razliku od Berlinskog procesa u kojem učestvuje svih šest zemalja Zapadnog Balkana i koji raspolaže fondom od više desetina milijardi eura. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na 162 vanrednoj sjednici (krajem oktobra 2022.) dalo saglasnost predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji da na Samitu Berlinskog procesa parafira slijedeće sporazume:

- Sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu;

- Sporazum o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu CEFTA (Srednjoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini);

- Sporazum u priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na Zapadnom Balkanu.

Važno je pomenuti da R Srbija i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska koji vatreno zagovaraju Otvoreni Balkan, istovremeno do danas osporavaju Kosovu slobodu kretanja sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu.

Šta je to Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini – CEFTA?

CEFTA kao zona slobodne trgovine je osnovana 1991/92. godine, radi lakšeg pristupanja zemalja istočne Evrope u EU. Kroz CEFTU bez ikakvih izmjena su tako prošle sve zemlje istočne Evrope prije ulaska u EU. Bosna i Hercegovina je pristupila CEFTA-i 2006. godine, a godinu dana kasnije je sporazum stupio na snagu. Potpisnice su bile Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Srbija i Misija privremene uprave Ujedinjenih nacija na Kosovu. Ulaskom u članstvo u EU, Hrvatska se povukla iz CEFTA-e. I pored pristupanja CEFTA-i mnoge firme iz Bosne i Hercegovine su imale velike probleme radi zadržavanja pokvarljivih roba danima, na granicama Srbije i Hrvatske, što je pravdano manjkom ekipa za pregled roba. Na pritužbe od strane BiH uredu CEFTA u Bruxellesu, sugerirano je da i BiH primjeni iste recipročne mjere što naravno u našoj složenoj strukturi odlučivanja nije moguće primjeniti.

Ponuđeni Nacrt CEFTA+ odluke nije rezultat komparativne analize EU prakse u oblasti turističkog posredovanja, zanemario je sustavan pristup regionalnoj integraciji, a nije u saglasnosti sa evropskom praksom

Međutim 16. decembra 2020. godine, u Sarajevu je održan sastanak Zajedničkog odbora ministara zemalja CEFTA gdje je dogovoreno da se CEFTA nadogradi (prvi put nakon tri decenije postojanja) i to u sektoru usluga, a da turizam bude prvi sektor djelomične liberalizacije koje uključuje i uvođenje uzajamnog priznavanja licenci.  Argumentacije za dodatnu integraciju nazvanu CEFTA+ (čitaj verzija Otvorenog Balkana ili srpskog sveta – primjedba Z. B.) su: integracija regiona za ulazak u EU; zajednički ulazak u EU; nastupanje pred EU sa jednim glasom; stvaranje jakih regionalnih agencija…?! Dakle sve ono što nema nikakvog značaja za ulazak u EU. Općepoznato je da EU pregovara za ulazak u članstvo sa svakom zemljom pojedinačno, a da se pravne stečevine EU, acquis communautaire prihvataju bez pogovora u sklopu pregovaračkog procesa, pa bi tako bilo i sa jednim od pregovaračkih poglavlja – Sloboda usluga.

Potrebno je pomenuti da je svojevremeno (2008.) izvršen uvid u pravni okvir u turizmu BiH od strane pravnih eksperata EU sa zaključkom: Aktuelni pravni okvir je zastario, nekompletan, ne potiče razvoj turizma niti promovira partnerstvo. Uz potrebne preporuke dat je i okvir strateškog marketinga uz sugestiju da se vizija razvoja mora graditi na nacionalnoj strategiji. Treba li napominjati da od tada do danas nije urađeno ništa po pitanju navedenih preporuka.

Ponuđeni Nacrt CEFTA+ odluke nije rezultat komparativne analize EU prakse u oblasti turističkog posredovanja, zanemario je sustavan pristup regionalnoj integraciji, a nije u saglasnosti sa evropskom praksom. EU standardi u turizmu daju slobodu zemljama i regionima da odluče o nivou, mjeri i glavnim dijelovima njihovog pravnog okvira i to:

- O pravcima razvoja njihovih turističkih industrija i profilima posjetilaca na njihovom području;

- Relevantnim pravilima i regulacijama, uključujući zdravlje i sigurnost;

- Zahtijevima za takse i poreze;

- Marketingu i načinima vođenja biznisa u turizmu.

Iz toga slijedi da je logično bilo napraviti komparativnu analizu na području napr. Jadransko-Jonske makroregije kojoj pripada i BiH i koja se sastoji iz 5 uparenih država EU članica i 5 država izvan EU. Takođe je nejasno na koji način bi Bosna i Hercegovina mogla izaći iz takvog internacionalnog sporazuma o integraciji, obzirom na već pomenutu komplikovanu strukturu odlučivanja sa mogućnošću blokada. Šta bi CEFTA+ značila u praksi?

Agencije i turoperatori registrovani u bilo kojoj od pobrojanih zemalja mogle bi trgovati uslugama širom Bosne i Hercegovine bez obaveze plaćanja poreza i drugih taksi u vremenu od 180 dana godišnje. Tačnije poreze bi plaćali u mjestu svoje registracije

Nacrtom CEFTA+ odluke Zajedničke komisije Centralnoevropskog sporazuma navedenih zemalja o olakšavanju trgovine i uslugama koje pružaju turističke agencije i turoperatori, predlaže se liberalizacija po kvalifikaciji proizvoda i turističkih usluga i to: usluge smještaja za posjetioce u svim vidovima smještaja i kuća za odmor; usluge i industrija posluživanja hrane i pića; usluge željezničkog prometa i putnika, drumskog prometa putnika, vodenog prevoza putnika, vazdušnog prevoza putnika; usluge iznajmiljivanja transportne opreme; turističke agencije i ostale usluge rezervacija; kulturne usluge – industrija kulture i usluga; sportsko-rekreativne usluge i industrija; turistički proizvodi specifični za zemlju kao karakteristične robe; turistički karakteristične industrije i usluge specifične za zemlju; proizvodi povezani sa turizmom; proizvodi koji nisu za potrošnju; dragocijenosti; ostali nepotrošački proizvodi; turistički bruto fiksni kapital; turistička kolektivna potrošnja; ostali proizvodi koji nisu za potrošnju… Agencije i turoperatori registrovani u bilo kojoj od pobrojanih zemalja mogle bi trgovati uslugama širom Bosne i Hercegovine bez obaveze plaćanja poreza i drugih taksi u vremenu od 180 dana godišnje. Tačnije poreze bi plaćali u mjestu svoje registracije.

Zanemarena je činjenica da Moldavija ne licencira svoje agencije, a da Kosovo nema pravo slobode kretanja sa ličnim kartama. Istovremeno po Ustavu BiH nadležnost za turizam nije na državi već na entitetima i DB, gdje je u entitetu FBiH nadležnost zajednička u odnosu 50 : 50% između entiteta i 10 kantona.  Na sve primjedbe i prijedloge od strane privrednika da to sve imamo uz obavezu angažiranja domaćih agencija i plaćanja poreza u BiH,  a da kada jednog dana, ako Bog da, u pregovorima za članstvo u EU dođemo do poglavlja Sloboda usluga ćemo ga prihvatiti ali po EU standardima – predlagači samo sliježu ramenima. Njemački GIZ iz Podgorice je očigledno posao izrade Nacrta CEFTA+ odluke uradio na neprihvatljiv način.

Građani i privrednici su razočarani. Umjesto aktivnosti za brzi ulazak u vojni savez NATO koji svim građanima garantira bezbjednost i naporima za početak pregovora za članstvo u EU koje garantiraju ekonomski napredak, političari nude integracije bez adekvatne analize, sistema donošenja odluka, benefita i svega drugog što je nužno potrebno prilikom razmatranja takvih inicijativa. Time se integracija samo može pretvoriti u dominaciju susjeda.

Predlagači samo sliježu ramenima. Njemački GIZ iz Podgorice je očigledno posao izrade Nacrta CEFTA+ odluke uradio na neprihvatljiv način

Zračak optimizma vidimo u zaključcima sa druge sjednice Savjeta za vanjsku politiku člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića između kojih je navedeno: „Za eventualno učešće države Bosne i Hercegovine u dodatnim regionalnim inicijativama moraju se napraviti detaljne, sveobuhvatne i stručne procjene nadležnih državnih institucija o potpunoj usklađenosti takvih inicijativa sa strateškim ciljevima (kojih naravno na nivou BiH nema – primjedba Z.B.) te dodatnoj vrijednosti (benefitima, kojih takođe nema – primjedba Z.B.) od tih inicijativa za našu zemlju“. Loša vijest je da zaključci Savjeta nikoga ne obavezuju.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

(DEPO PORTAL/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook