Advokatska firma sa sjedištem u Kaliforniji pokreće grupnu tužbu protiv OpenAI-a, navodeći da je kompanija za umjetnu inteligenciju koja je stvorila popularni chat bot ChatGPT masovno prekršila autorska prava i privatnost nebrojenih ljudi kada je koristila podatke preuzete s interneta za obuku, piše u petak The Washington Post.

Tužba ima za cilj da testira novu pravnu teoriju – da je OpenAI prekršio prava miliona korisnika interneta kada je koristio njihove komentare na društvenim mrežama, postove na blogu, članke na Wikipediji i porodične recepte.

Clarkson, advokatska firma koja stoji iza tužbe, ranije je pokrenula velike grupne tužbe po pitanjima koja se kreću od kršenja podataka do lažnog oglašavanja.

Firma želi predstavljati "stvarne ljude čije su informacije pokradene i komercijalno prisvojene kako bi se stvorila ova vrlo moćna tehnologija", kazao je Ryan Clarkson, izvršni partner kompanije.

Tužba je podnijeta saveznom sudu u sjevernoj oblasti Kalifornije u srijedu ujutro. Portparol OpenAI nije odgovorio na zahtjev za komentarom.

Tužba ide u srž velikog neriješenog pitanja koje visi nad naletom "generativnih" AI alata kao što su chatbotovi i generatori slika. Tehnologija djeluje tako što unosi milijarde riječi s otvorenog interneta i uči da se između njih izgrade zaključci. Nakon što potroše dovoljno podataka, rezultirajući “veliki jezički modeli” mogu predvidjeti šta će reći kao odgovor na upit, dajući im mogućnost da pišu poeziju, vode složene razgovore i polažu stručne ispite. Ljudi koji su napisali te milijarde riječi nikada, međutim, nisu potpisali da ih kompanija kao što je OpenAI koristi za vlastiti profit.

- Sve te informacije uzimaju se u velikom obimu kada nikada nije bilo predviđeno da ih koristi veliki jezički model - kazao je Clarkson.

Dodao je kako se nada da će dobiti sud koji će uspostaviti neke zaštitne ograde o tome kako se treniraju algoritmi umjetne inteligencije i kako se ljudi nadoknađuju kada se njihovi podaci koriste.

Firma već ima grupu tužitelja i aktivno traži još njih.

Još uvijek je nejasna zakonitost korištenja podataka preuzetih s javnog interneta za obuku alata koji bi se mogli pokazati vrlo unosnim za njihove programere. Neki programeri vještačke inteligencije tvrde da se korištenje podataka s interneta treba smatrati „poštenom upotrebom“, konceptom u zakonu o autorskim pravima koji stvara izuzetak ako se materijal promjeni na „transformativan“ način.

Pitanje poštene upotrebe je "otvoreno pitanje koje ćemo gledati na sudovima u narednim mjesecima i godinama", kaže Katherine Gardner, pravnica za intelektualnu svojinu u Gunderson Dettmeru, firmi koja uglavnom predstavlja tehnološke start- Ups. Umjetnici i drugi kreativni profesionalci koji mogu pokazati da je njihov rad zaštićen autorskim pravima korišten za obuku AI modela mogli bi imati argument protiv kompanija koje ga koriste, ali manje je vjerovatno da bi ljudi koji su jednostavno objavili ili komentirali web stranicu mogli dobiti odštetu, tvrdi ona.

- Kada stavite sadržaj na web-lokaciju društvenih mreža ili bilo koju stranicu, općenito dajete vrlo široku licencu web-mjestu kako biste mogli koristiti svoj sadržaj na bilo koji način - kazala je Gardner.

Običnom krajnjem korisniku vrlo teško će biti utvrditi da ima pravo na bilo kakvu vrstu plaćanja ili naknade za korištenje svojih podataka u sklopu obuke.

Tužba također širi rastuću listu pravnih izazova za kompanije koje grade i nadaju se profitu od AI tehnologije. U novembru je pokrenuta grupna tužba protiv OpenAI i Microsofta zbog toga kako su kompanije koristile kompjuterski kod na platformi za online kodiranje GitHub u vlasništvu Microsofta za obuku alata za umjetnu inteligenciju. Getty Images je u februaru tužio Stability AI, manji AI start-up, navodeći da je nezakonito koristio svoje fotografije za obuku svog bota za generiranje slika. I ovog mjeseca OpenAI tužio je za klevetu radio voditelj u Gruziji koji je kazao da je ChatGPT proizveo tekst koji ga je pogrešno optužio za prevaru.

OpenAI nije jedina kompanija koja koristi gomile podataka prikupljenih s otvorenog interneta za obuku svojih AI modela. Google, Facebook, Microsoft i sve veći broj drugih kompanija rade istu stvar. Ali Clarkson je odlučio krenuti za OpenAI-om zbog njegove uloge u podsticanju svojih većih rivala da potisnu vlastitu umjetnu inteligenciju kada je prošle godine zaokupio maštu javnosti s ChatGPT-om, kaže Clarkson.

- Oni su kompanija koja je pokrenula ovu trku u naoružanju s vještačkom inteligencijom. Oni su prirodna prva meta - kazao je.

OpenAI ne dijeli informacije o tome koje su vrste podataka ušle u njegov najnoviji model, GPT4, ali se pokazalo da su prethodne verzije tehnologije pregledale stranice Wikipedije, članke vijesti i komentare na društvenim mrežama. Chatbotovi iz Googlea i drugih kompanija koristili su slične grupe podataka.

Regulatori raspravljaju o donošenju novih zakona koji zahtijevaju više transparentnosti od kompanija o tome koji podaci ulaze u njihovu AI. Također je moguće da bi sudski slučaj mogao potaknuti sudiju da prisili kompaniju kao što je OpenAI da preda informacije o tome koje podatke koristi, kaže Gardner, pravnica za intelektualnu svojinu.

Neke kompanije su pokušale da spriječe AI firme u prikupljanju njihovih podataka, piše u petak The Washington Post.

(FENA/ad)