Nakon zime, većina iščekuje proljeće osjećajući se potpuno spremno za sve što donosi, za većinu, najljepše godišnje doba. Svakako paradoksalno, dolaskom proljeća i sunčanih dana mnogi se osjećaju umorno i sa manjkom energije. Razlog tome je što se i sam organizam prilagođava promjenama vremena, pa nerijetko proljeće sa sobom nosi i neke zdravstvene tegobe, poput alergija, žgaravice, anemije i sličnog.

Poznavanje i prepoznavanje nekih od “proljećnih tegoba” može pomoći da se one izbjegnu ili preveniraju, te da se osoba osjeća zdravije tokom cijele godine.

Alergije: Procjene stručnjaka kažu da 30 do 40 odsto osoba na svijetu boluje od jedne ili više alergijskih bolesti pa se alergijska oboljenja danas nazivaju i epidemijom modernog doba.  

Upravo su sunčevi zraci, polen biljaka, ubodi insekata čest uzrok “proljetnih” alergija. Pored uticaja iz prirode, mogući uzroci porasta alergijskih oboljenja jesu i savremen način života, stres, oslabljen imunitet, te uticaj hrane, hemikalija i zagađenja životne sredine.  Istraživanja su pokazala da povećana stopa alergija, pogotovo ekcema, može biti uzrokovana promjenama u crijevnoj mikrobioti, naročito u najranijem životnom dobu. Upravo tu dolazi do izražaja i uloga probiotika koji preko crijevne mikrobiote pomažu u regulaciji imunološkog odgovora u alergijskim oboljenjima. Studije ukazuju da probiotici iz grupe laktobacila i bifidobakterija mogu biti korisni u smanjenju simptoma alergija, a posebno ako su u kombinaciji sa prebioticima poput fruktooligosaharida. Ovakva kombinacija probiotika i prebiotika daje simbiotik, a upravo jedan takav simbiotik jeste Probiokid Immuno D3.

Svakako, prva mjera u liječenju alergija jeste izbjegavanje alergena, a ukoliko se javi alergija, lijekovi iz grupe antihistaminka pomažu u smanjenju simptoma  (curenje iz nosa, zapušen nos, kihanje, suzenje, koprivnjača). Dostupni su i bez recepta (loratadin, levocetirizin, feksofenadin), kao i uz ljekarski recept.

Žgaravica: Žgaravica je za mnoge osobe vrlo neugodna tegoba koja nastaje zbog vraćanja kiseline iz želuca u usta ili jednjak uz osjećaj žarenja. Najčešće se javlja poslije jela, a mogu da je uzrokuju brojni faktori poput masne i začinjene hrane, alkohola, ležanja nakon jela, kao i neki lijekovi i oboljenja.

Za one koji pate od žgaravice, proljeće je posebno neprijatno doba, jer promjene vanjske temperature predstavljaju stres, kako za organizam, tako i za organe za varenje. Dobro poznati savjeti su da treba izbjegavati masnu, začinjenu i preslanu hranu, obilne obroke s previše crvenog mesa, alkohol, cigarete i kafu. Treba jesti polako, u sjedećem položaju, i svakako izbjegavati stres, jer on povećava lučenje želučane kiseline. Preventivne mjere pokazale su se djelotvornim za osobe sa blažim tegobama.  Ukoliko se žgaravica javlja često i ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti, potrebno je obratiti se ljekaru.

Žgaravica koja se učestalo javlja noću opasnija je, jer nosi veći rizik za nastanak promjena na sluznici jednjaka, te za hroničnu upalu ždrijela, promuklost, osjećaj knedle u grlu, hronični kašalj ili astmu.

U samom liječenju tegoba vezanih za prekomjerno lučenje želučane kiseline najčešće se preporučuju lijekovi koji smanjuju kiselinu u želucu. U tu svrhu koriste se antacidi koji neutrališu želučanu kiselinu, kao i lijekovi koji smanjuju lučenje kiseline poput inhibitora protonske pumpe (pantoprazol, omeprazol, rabeprazol i drugih) i antagonista H2 receptora (famotidin). Famotidin se izdaje uz ljekarski recept, brzo olakšava tegobe, pomaže i u kontroli noćnog proboja kiseline.

Uz propisanu terapiju od strane ljekara, o načinu ishrane trebalo bi voditi računa tokom cijele godine, pa bi jelovnik trebao sadržavati što više povrća i svježeg voća.

Anemija: Simptomi anemije jesu najviše izraženi upravo u proljeće, jer se organizam uslijed nedostatka gvožđa teško prilagođava na promjene vremena.

Malaksalost, glavobolja, umor, nedostatak energije, krtost kose i noktiju, nisu samo simptomi proljetnog umora, već mogu predstavljajti i znak anemije koja najčešće nastaje kao posljedica deficita željeza.

Ova vrsta anemije je češća među ženama, kod kojih deficit željeza može nastati nastane uslijed trudnoće, obilnih menstrualnih krvarenja, mioma i drugih ginekoloških oboljenja, ali i smanjenog unosa željeza hranom. Kod nadoknade željeza važno je da se ono uzima dovoljno dugo, ne samo do normalizacije krvne slike, već i narednih 3 do 6 mjeseci kako bi se popunili depoi. Ono što je nerijetko javlja kao problem kod dugotrajnog uzimanja željeza jeste da se svi preparati ne podnose jednako dobro, pa se često odustane prije završetka terapije. Zbog toga se preporučuje uzimanje oblika željeza koji ima bolju podnošljivost kakav je u Ferri More proizvodima.

Dijetetski suplementi koji se koriste u olakšanju “proljećnih tegoba” dostupni su na www.svakodobro.ba

Promotivni sadržaj

(DEPO PORTAL/ad)