BANJALUČKE JAVNE KUHINJE

Sve više mladih i radno sposobnih traži besplatan obrok

Arhiva25.11.10, 16:32h

Težak materijalni položaj i sve neizvjesnija budućnost, mnoge Banjalučane primorali su da se svakodnevno hrane u javnim kuhinjama. Trenutno, više od 620 građana koristi usluge javnih kuhinja u našem gradu, a bilo bi ih i više da postoje kapaciteti i sredstva. BLIN magazin posjetio je neke od institucija koje najugroženijim građanima obezbjeđuju bar jedan obrok dnevno.

Javna kuhinja Merhameta u Banjaluci / foto: BLINJavna kuhinja Merhameta u Banjaluci / foto: BLIN magazin

Iznenadilo nas je da usluge javnih kuhinja koristi veliki broj mladih, radno sposobnih ljudi i djece kojima roditelji ne mogu obezbijediti osnovne životne potrebe.

U Javnoj kuhinji muslimanskog dobrotvornog društva Merhamet svakodnevno se prehranjuje 162 ljudi svih nacionalnosti a bilo bi ih i više, kada bi bilo više sredstava za rad javne kuhinje, kaže za BLIN magazin Fahrudin Prlja, predstavnik Merhameta u Banjaluci.

- Za javnu kuhinju ima i više zahtjeva nego što mi možemo trenutno da primimo. Zbog sredstava kojima raspolažemo, prisiljeni smo da držimo oko 160 korisnika. Prema našim kapacitetima, mogli bismo da pravimo oko 200 obroka dnevno. Međutim, zbog nedostatka sredstava nismo u mogućnosti da povećamo broj korisnika, već kada neko odustane, primimo novog korisnika – kaže Prlja.

Rad Javne kuhinje finansira se djelomično od novčanih sredstava gradske uprave Banjaluke a dijelom od donatorskih sredstava. Sredstva koja dobiju iz budžeta grada Banjaluke, dovoljna su da pokriju otprilike polovinu troškova javne kuhinje, kaže Prlja, i napominje da ostatak sredstava obezbijede putem individualnih donacija Banjalučana iz dijaspore i svih ljudi dobre volje.

– Desi se da građanin uplati u pekari hljeb za čitav dan, pa donese u Merhamet. Sarađujemo i  sa mesnom industrijom "Ovako" iz Sarajeva, koja je ove godine poklonila pilećeg mesa u vrijednosti 10 hiljada maraka i to rade svake godine. Imali smo i donaciju konzumnih jaja, 3600 komada, od jedne firme iz Donjeg Žabara, koja jajima snabdijeva i Tropik – rekao nam je Prlja.

Korisnici javne kuhinje Merhameta uglavnom su starije osobe, mada im se sve više javljaju i mlađi, radno sposobni ljudi, koji su ostali bez posla za koje, nažalost, trenutno nema mjesta. Takođe, za 20-ak korisnika, hrana se donosi kućama, jer se radi o starijim osobama koje ne mogu same da dođu u Merhamet. Poražavajući podatak je da je među 162 korisnika javne kuhinje Merhameta  i 29 djece, čiji roditelji, uglavnom zbog nezaposlenosti, nisu u mogućnosti da im obezbijede hranu. Merhamet tople obroke dijeli radnim danima a subotom korisnici dobijaju suvi obrok.

Javna kuhinja Merhameta u Banjaluci / foto: BLIN

I banjalučki Karitas, u okviru svojih djelatnosti, rukovodi Pučkom kuhinjom u naselju Budžak, koja svakodnevno obezbjeđuje obroke za 60-ak mahom starih i nemoćnih stanovnika Banjaluke, kojima se obroci dostavljaju kući.  Najviše korisnika ima javna kuhinja Opštinskog Crvenog krsta. Prošle godine, dnevno je izdavala oko 400 obroka. Takođe, osim obroka koji se dijele u javnoj kuhinji u prostorijama Crvenog krsta, 170 obroka se podijeli i u prostorijama Mjesne zajednice Borik, podaci su za 2009. godinu. U Crvenom krstu obroci se služe svakog dana osim nedjelje, s tim da svi korisnici subotom dobiju hljeb za nedjelju.

Kada ne rade javne kuhinje Crvenog krsta, Merhameta i Karitasa, na raspolaganju je javna kuhinja Udruženja građana Mozaik prijateljstva, koja je za korisnike otvorena jednom sedmično, nedjeljom.  Ta javna kuhinja nalazi se u klubu "Od 15 do 100" u Obilićevu (Mejdanu).  Za sedam godina, koliko funkcioniše, udruženje građana Mozaik prijateljstva, koje se bavi humanitarnim radom, podijelilo je više od 250 hiljada obroka za oko 350 najugroženijh Banjalučana, koji koriste usluge javne kuhinje. Kuhinja se finansira iz projekta "Obrok ljubavi" po kojem je i dobila ime.

- Na početku smo sami, iz naših džepova, pravili hranu, a kako se projekat širio, uključivale su se i razne organizacije. Trenutno, kuhinju pomaže pet pekara a glavni izvor sredstava za kuhinju jesu kutijice u marketima Delta Maksija, u koje građani ostavljaju neka sredstva, koja nama ne predstavljaju mnogo, koje su i dalje u marketima. Takođe, povremeno se pojavljuju razne firme i ustanove koje nam pomažu da ovo radimo – rekao je za BLIN magazin Miroslav Subašić, sekretar Udruženja građana Mozaik prijateljstva. 

Ljuba RadmanovićLjuba Radmanović

Ljuba Radmanović, samohrana majka i korisnik usluga banjalučkih javnih kuhinja, kaže da bi bez obroka iz javnih kuhinja, teško mogla da prehrani svoju djecu i sebe. Ljuba i njena djeca žive u naselju Borik i jedva sastavljaju kraj sa krajem.

- Ja imam dvoje djece, samohrana sam majka, primam samo dječiji dodatak i tuđu njegu i meni kuhinja Mozaika prijateljstva mnogo pomaže. Idemo i u kuhinju Crvenog krsta, ali ona je lošija, Mozaikova je mnogo ukusnija. Ja sam i glavni koordinator Mozaika prijateljstva za Mjesne zajednice Borik 1 i 2, zapisujem imena i prezimena ljudi koji hoće da se učlane. Trenutno ih je sedmoro na spisku – rekla nam je Ljuba.

U projektu "Obrok ljubavi" učestvuju i volonteri banjalučkog Omladinskog komunikativnog centra (OKC), koji subotom pomažu u pripremaju hrane a nedjeljom i u podjeli obroka. Riječ je uglavnom o mladim ljudima, studentima.

- Nama se Mozaik prijateljstva obratio sa zahtjevom da im obezbijedimo volontere koji će im pomoći u pripremanju i podjeli hrane za socijalno ugrožene osobe u njihovoj javnoj kuhinji, u okviru akcije Obrok ljubavi. Svake godine, u prosjeku se angažuje od 10 do 20 volontera, koji su angažovani tokom cijele godine – objasnila je za BLIN Milijana Niškanović, program menadžer za volonterske programe OKC-a.

Iako nam se u medijima svakodnevno plasira slika blagostanja, sudeći po priči ovih ljudi istina je potpuno drugačija. Nekad nam se čini da građani našeg grada i zemlje imaju bar za osnovne životne potrebe, iako postoje i oni koji razmišljaju da li će danas imati komad hljeba na stolu. Zato je ova priča povod da apelujemo na ljude dobre volje i one koji zaista imaju mogućnost da na neki svoj simboličan način pomognu najugroženijima.

(BLIN MAGAZIN/Miroslav AJDER)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook