Piše: Đorđe KRAJIŠNIK

Na današnji dan, 25. novembra 1943., u Mrkonjić Gradu počelo je Prvo zasijedanje ZAVNOBIH-a. Na prvom zasijedanju, ZAVNOBiH je konstituisan kao opštepolitičko predsjedništvo Narodnooslobodilačkog pokreta Bosne i Hercegovine, ali je on u praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Na prvom zasjedanju prisustvovalo je 247 delegata od kojih je njih 173 imalo pravo glasa. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se kao glavna premisa ističe da ubuduće BiH i njene narode, i u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, muslimana i Hrvata.

Ovaj datum u kasnijim će godinama, sve do raspada Jugoslavije, na prostoru cijele Bosne i Hercegovine biti slavljen kao Dan državnosti. Po raspadu Jugoslavije i krvavog rata koji je uslijedio na prostoru BiH, te nakon njene dejtonske podjele na etničke entitete, ZAVNOBiH dobija drugačiju konotaciju, te postaje jedna od glavnih tačaka razdvajanja među bh. narodima.

Naime, ovaj praznik danas se slavi samo polovično u jednom bosanskohercegovačkom entitetu, Federaciji BiH, dok se u drugom entitetu Dejtonom nazvanim Republika Srpska potpuno odriče njegovo poštovanje i priznavanje. Razlog neprihvatanja Dana državnosti BiH od strane predstavnika srpskog naroda, pa samim tim i većine srpskog življa u ovoj zemlji, leži prije svega u težnji da se putem revzionističkih strujanja potpuno odbace sve tekovine jugoslovenskog socijalizma, a na taj način izvrši prokazivanje bivše države kao neprirodnog tijela u kojem se boravilo iz moranja. Tim gestom, želi se negirati svaka priča o suživotu i jedinstvu naroda ovim prostorima, čime se pokušava stvoriti jaz između njih, a Jugoslavija predstaviti kao laž i utopija nekolicine zabludjelih.

U vremenu kada se revizionizmom pokušava odreći sve vrijedno što je postojalo u onom sistemu, neophodno je, upozoriti i istaći najvažniji simbolički sadržaj projekta socijalističke Jugoslavije, na koji se danas možemo pozvati, a to je njezina antifašistička tradicija. Ova zadobiva osobitu važnost kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, odnosno ZAVNOBiH kao politička činjenica. Zašto? Iz prostog razloga što su po prvi put u povijesti zemlje etničke podjele gurnute u stranu za račun zajedničkoga političkog projekta. Kažemo gurnute u stranu, zato što ZAVNOBiH nije imao pretenziju etnonacionalne grupe izbrisati s političke mape, kako se to može čuti u brojnim interpretacijama koje SFRJ rekonstruiraju kao tamnicu naroda. Formulacija “ni (srpska) – ni (hrvatska) – ni (muslimanska)/i (srpska) – i (hrvatska) – i (muslimanska)” odražava brigu komunista za etnokulturne posebnosti pri dizajniranju BiH kao teritorijalnog entiteta.

(BLIN MAGAZIN)