Na današnji dan (25. novembra) 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH) na kojem je izražena odlučnost naroda da BiH bude "zbratimljena zajednica" u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost Srba, muslimana i Hrvata. 67 godina poslije i ZAVNOBIH je predmet spora u BiH jer potvrđuje državnost ove zemlje.

- Građani BiH, uključujući one koji ovu državu predstavljaju u svijetu, danas su često u neprilici da odgovoraju na jedno neugodno pitanje - kaže ambasador BiH u Švicarskoj konfederaciji Jakob Finci.

- Ljudi nas pitaju kada je naš nacionalni praznik, jer žele da nam čestitaju, očekuju da i mi nešto slavimo - kaže Finci.

Odgovor je, kaže Finci, uvijek neodređen jer se, primjera radi, 25. novembar slavi samo u jednom dijelu države. BiH još od proteklog rata nema Zakon o državnim praznicima, a neriješeni ishod sukoba ostavio je stranama u ovoj zemlji mogućnost da, svaka na svoj način, tumači historijske činjenice.

U Federaciji se 25. novembar obilježava kao Dan Državnosti BiH, dok u Republici Srpskoj smatraju da se ovaj datum ne može posmatrati van konteksta bivše zajedničke države, tvrdi historičar i kustos Muzeja Republike Srpske Drago Trninić.

- Taj je kontekst faktički vezan za Jugoslaviju, no danas to više nije historija već politika. Historijske činjenice treba uzimati onakve kakve jesu, a ne izvlačiti kontekste koji nam odgovaraju, kao što je to slučaj sa Daytonskim sporazumom od kojeg svaka strana u BiH provodi samo ono što joj odgovara - pojašnjava Trninić.

Bh. historičar dr. Enver Imamović podsjeća da su Bosnu, još od srednjeg vijeka, mnogi svojatali, posebno Srbija i Hrvatska. Zato su i uoči ZAVNOBIH-a bile izražene dileme o njenom statusu unutar Jugoslavije. Na kraju je voljom političkih predstavnika svih bh. naroda definirano da "BiH nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska".

- Na zasjedanju ZAVNOBIH-a je odlučeno da je BiH republika sva tri naroda koji u njoj žive, Srba, Hrvata i muslimana i to je ta konstitutivnost naroda na koju se danas svi pozivaju, ne pominjući gdje su je stekli - kaže Imamović. Iako se ne slažu oko uzroka i karaktera sukoba u BiH, historičari iz oba bh. entiteta vjeruju da će građani ove zemlje vremenom smoći snage da zaliječe ratne rane.

Prema dr. Imamoviću, puno je toga zajedničkog što građani ove zemlje imaju.

- BiH ih je zbližila vjerski i kulturološki, tako da vjera i nacija nikada nisu bile razlog unutrašnjeg razdora. Ono što se dešavalo u protekla dva rata uvezeno je sa strane indoktrinacijama velikosprskog i velikohrvatskog nacionalizma - ističe Imamović.

- BiH nije ostatak Srbije, Hrvatske niti je nekakva 'muslimanija', već historijska tvorevina koja kao takva mora i opstati - kaže za Deutsche Welle bosanski franjevac Marko Oršolić. On ističe kako se bosanskohercegovački patriotizam i ratom rastrgano multietničko tkivo mogu oporaviti.

- Treba težiti ka patrotizmu vrednota ljudskih prava, jednakosti i poštenja. Patriota je onaj koji stvara i radi, a ne onaj koji o tome priča pretvarajući patriotizam u lažne emocije iza kojih krije vlastite ciljeve - kaže fra Marko Oršolić.

- U vrijeme kada se BiH dovodi u pitanje, ZAVNOBIH je dokaz da ova zemlja ne mora biti podijeljena zato što u njoj žive različiti narodi - kazao je u povodu Dana državnosti BiH akademik Muhamed Filipović. Rekao je da su građani BiH znali biti složni i u daleko težim situacijama, te da ne vidi razloga zašto to ne bi bili sada kada se pred njima otvara evropska perspektiva.

(dw-world.de/dg)