- Nema opravdanja za činjenicu da se, u pravilu, od kuće udaljavaju žene sa djecom, uz objašnjenje da je riječ o imovini osobe koja je počinila nasilje. Moraće se raditi na tome da se pribjegne i drugim modelima kako bi se počinioci nasilja udaljili iz kuća, bez obzira na vlasništvo nad imovinom, jer pravo na dom ne podrazumijeva samo vlasništvo je – rekla je Spomenka Krunić, direktorica Džender Centra u Vladi RS, novinarima povodom početka kampanje.

Ona je istakla da slučajeve nasilja u prodici ne treba prikrivati, i iznijela procjenu da na svaki prijavljeni slučaj dolaze najmanje četiri neprijavljena.

Potpredsjednica Vlade RS i ministrica ekonomskih odnosa i regionalne saradnje Jasna Brkić smatra da se svi moraju uključiti u rješavanje i uklanjanje problema nasilja nad ženama I djevojčicama, te da žrtve treba ohrabriti da prijave nasilje, jer to nije njihova sramota i krivica. Brkićeva je naglasila da je pored aktivnosti Vlade, bitna i uloga medija u sprečavanju nasilja.

Prema njenim riječima treba sve učiniti da nasilja ne bude, a kada se desi treba pomoći žrtvi da ga što je lakše preboli.

Parlamentarka u Narodnoj skupštini RS Nada Tešanović rekla je da je godinama uključena u borbu protiv nasilja u porodici, te da i dalje treba raditi na rješavanju ovog problema. Tešanovićeva je naglasila da je potrebno obratiti pažnju na način finansiranja sigurnih kuća, i da sredstva za iste treba povećati.

U Republici Srpskoj postoje tri sigurne kuće koje ispunjavaju uslove propisane zakonom i podzakonskim aktom. Sigurne kuće djeluju u Banjoj Luci, Modriči i Prijedoru. Ukupni smještajni kapaciteti u sigurnim kućama na teritoriji RS je 57 mjesta.

Simbolična bijela vrpca kojima se obilježava kampanja ručni su rad žena žrtava nasilja.

Nasilje nad ženama podrazumijeva svaki čin rodno zasnovanog nasilja koje za ishod ima fizičku, seksualnu, psihološku povredu žena, uključujući i prijetnje takvim radnjama, prisilu ili lišavanje slobode, u javnosti ili u privatnom životu. Oblici rodno zasnovanog nasilja uključuju nasilje u porodici, seksualno zlostavljanje, silovanje, seksualno uznemiravanje, trgovinu ženama i djevojčicama, prisilnu prostituciju i tradicionalne prakse koje nanose štetu ženama.

Na inicijativu Džender centra, Vlada RS i Narodna skupština RS su usvojile Nacrt strategije za borbu protiv nasilja u porodici u Republici Srpskoj za period od 2009-2013, čime je zagarantovan strateški pristup borbi protiv nasilja u porodici, multisektorska saradnja i savezništvo muškaraca i žena u stvaranju društva bez nasilja i kršenja ljudskih prava u Republici Srpskoj. Na osnovu toga pripremljen je Prijedlog strategije i upućen u redovnu proceduru razmatranja i usvajanja.

Na angažovanost u borbi protiv nasilja u porodici, organe vlasti i nadležne službe, kao i sve građane i građanke, pozivaju i obavezuju relevantni međunarodni pravni dokumenti i domaći pravni propisi. Republika Srpska, u prethodnom vremenskom periodu, postigla je značajne pomake naprijed u institucionalnom pristupu u borbi protiv nasilja u porodici. Uspješno suzbijanje i sprečavanje nasilja u porodici zahtijeva aktivnu ulogu društva u cjelini, a prije svega državnih organa i institucija koje su zakonom određene kao subjekti zaštite (policija, centri za socijalni rad, zdravstvene ustanove i pravosuđe).

(BLIN/Dario STANKOVIĆ)