Kantonalne vlasti u Sarajevu pripremaju projekte za ugradnju toplotnih pumpi za proizvodnju toplotne energije koju bi koristio sistem daljinskog grijanja, piše Akta.ba. 

Sistem daljinskog grijanja u Sarajevu, koristi prirodni gas ili mazut, dok kuće koje nisu opskrbljene daljinskim grijanjem se prvenstveno griju na ogrjev ili ugalj što je glavni uzork zagađenja zraka tokom zimskih mjeseci.

Da bi se smanjila ovisnost grada od fosilnih goriva, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sarađuje sa vlastima na uvođenju centralizovanog sistema velikih razmjera toplotne pumpe sa izvorom vode, tj. putem toplotnih pumpi tipa voda-voda, kao i kotlova na prirodni gas.

Trenutno se razmatraju dva predložena projekta.

Projekat vrijedan 25 miliona eura uključuje izgradnju postrojenja toplinske pumpe snage 18 MW prečišćene otpadne vode na prosječnoj cjelogodišnjoj temperaturi od 10 °C iz obližnjeg postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. 

Drugi projekat, koji bi koštao oko 21 milion eura, uključuje izgradnju termo pumpe od 21 MW koja koristi vodu za piće sa prosječnom temperaturom tokom cijele godine od 12 °C. 

"Udio toplotne pumpe- bazirana proizvodnja u sarajevskoj mreži daljinskog grijanja dostići će skoro 40% ako se realizuju oba projekta. Očekuje se da će konačne odluke o ulaganju biti donesene u prvom kvartalu 2023", navodi se u izvještaju Budućnost toplotnih pumpi Međunarodne agencije za energetiku.

Dva planirana projekta trebalo bi da smanje godišnje emisije CO2 u Sarajevu za čak 16 kilotona, ali i da smanje neizvjesnost u vezi sa cijenama i sigurnošću snabdijevanja prirodnim gasom izazvanih energetskom krizom.

Da su poduzeti već konkretni koraci u realizaciji ovog projekta, govori podatak da je Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture KS objavilo tender za zamjenu sistema grijanja u Vogošći na toplotne pumpe i gas.

Procijenjena vrijednost nabavke bez PDV-a je 2,9 miliona KM.

Projekat podrazumijeva rekonstrukciju kotlovnice preduzeća "BAGS Energotehnika d.d. Vogošća" po principima energijske efikasnosti, što podrazumijeva instaliranje novog energetskog postrojenja za proizvodnju toplotne energije putem toplotnih pumpi tip voda-voda i kotlova na prirodni gas. Trenutno su u kotlovnici smještena dva kotla na mazut, te je predviđeno da se jedan kotao zadrži kao rezerva sa ugradnjom gorionika koji može koristiti ekstra lahko lož ulje i prirodni gas kao osnovni energent. 

U okviru projekta instalirat će se novo kotlovsko postrojenje, koje će se sastojati iz dva generatora toplote i to kotlovi na gasovito gorivo (prirodni gas), kao i toplotne pumpe tip voda-voda. 

U novoj kotlovnici je planirana ugradnja više toplotnih pumpi voda-voda, ukupne snage grijanja 1,2 MW. Kao izvor toplote će se koristiti dostupna voda za piće iz vodovoda Vogošća. Pored ugradnje toplotnih pumpi, planirana je ugradnja više kondenzacijskih toplovodnih kotlova na prirodni gas, ukupne snage 10 MW, pri čemu će nosilac toplote biti topla voda umjesto pare, što je slučaj u postojećem stanju. 

"Projektom je predviđena instalacija kombinovanog kotlovskog postrojenja unutar postojeće kotlovnice na mazut. Novo kotlovsko postrojenje sastojat će se iz dva generatora toplote, i to: kotlova na prirodni gas i toplotne pumpe tip voda-voda. Kao izvor toplote koristit će se dostupna voda za piće iz vodovoda Vogošća, s prosječnom temperaturom od 11 °C. Pored ugradnje toplotnih pumpi, planirana je ugradnja više kondenzacijskih toplovodnih kotlova na prirodni gas, pri čemu će nosilac toplote biti voda umjesto pare", kazao je resorni ministar Enver Hadžiahmetović.

Cilj je osiguravanje usluga daljinskog grijanja, smanjenje potrošnje energije, kao i smanjenje troškova za energiju, te smanjenje emisija stakleničkih gasova. 

Ministarstvo, kako je on rekao, ovaj projekt tretira kao pilot-projekt uvođenja obnovljivih izvora energije u sistem daljinskog grijanja, te da u narednoj godini očekuju masovnija ulaganja u slične projekte u Kantonu Sarajevo, koristeći sredstva pristupnih fondova Evropske unije iz oblasti zaštite okoliša.

Sljedeći korak je idejni, odnosno glavni projekat fazne realizacije integracije toplotnih pumpi u sistem daljinskog grijanja.

Nihad Harbaš, konsultant i stručnjak za EE i OIE i direktor nLogic Advisory, kaže za naš portal da je ovaj projekat pravo rješenje za Sarajevo, s obzirom da na to koristimo 100 posto uvozni gas u sistemu daljinskog grijanja.

Analiza je već započeta i pokazala da Sarajevo ima potencijal za korištenje otpadnih voda sa Butila, geotermalnih voda na Ilidži, te pitkih voda na Mojmilu i Vogošći, čime bi se moglo zamijeniti do 60 posto uvezenog prirodog gasa u sistemima daljinskog grijanja.

"Finansijska analiza je pokazala da je to opravdano, da su periodi povrata investicije od šest do sedam godina, da se koristi lokalni energent i da Sarajevo u cijeloj regiji ima najbolje uslove upravo za to", ističe Harbaš.

Upravo zbog toga, naglašava, ovaj projekat treba biti biti zadatak i perspektiva svake vlade koja dođe u narednom periodu.

Kompletnu studiju i projektni zadatak finansirao je EBRD, koja je pokazala da je Sarajevo jedno od najpogodnijih mjesta na cijelom Balkanu za takvu vrstu projekta.

"U prilog tome ide činjenica da imamo kolektore za otpadnu vodu, velike količine te vode, tako da je tehnički i finansijski izvodivo. Prednost je što će svaka evropska banka finansirati takve vrste projekata", napominje Harbaš.

Za kraj, ističe, da se BiH mora okrenuti energetskoj tranziciji, koliko god ona bila bolna.

(DEPO PORTAL/dg)