Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH zaustavila je donošenje zakona kojim bi se pokrenula izgradnja novog plinovoda u Bosni i Hercegovini (BiH).

Riječ je o projektu “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” kojim bi se riješila potpuna ovisnost BiH o ruskom plinu. Vrijednost projekta je oko 100 miliona eura, a plinovod Južna interkonekcija bio bi dug oko 180 kilometara, piše Radio Slobodna Evropa.

BiH uvozi plin jedino iz Rusije putem Turskog toka, kojem se priključila u aprilu 2021. godine.
 

Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja plinovoda je usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i zastupnici HDZ BiH.

No, sedam mjeseci kasnije, predstavnici ove stranke u drugom domu parlamenta tog entiteta, u Domu naroda, odbili su da se ova tačka uvrsti u dnevni red i uložili amandmane.

Svi amandmani podrazumijevaju da se iz projekta isključi kompanija BH Gas sa sjedištem u Sarajevu te da se projekt prebaci na kompaniju koja bi bila osnovana i čije sjedište bi bilo u Mostaru, na jugu BiH.

U BiH djeluju dva poduzeća koja uvoze plin iz Rusije i dva koja upravljaju plinovodom.

Energoinvest iz Sarajeva, u većinskom vlasništvu Federacije BiH, uvoznik je Gazpromovog plina u ovom entitetu.

U Republici Srpskoj je 2012. formirana kompanija Gas Res Banja Luka koja je uvoznik istog plina za taj entitet.

BH Gas upravlja dijelom jedinog bh. plinovoda koji ide od Zvornika do Sarajeva, ali samo dijelom koji prolazi ovim entitetom.
 

Na teritoriji Republike Srpske plinovodom upravlja Gas Promet s Pala kod Sarajeva, koji je u većinskom vlasništvu Srbijagasa.

Tomislav Mandić, delegat HDZ-a BiH, stranke koja je dio vladajuće koalicije u entitetu Federacija BiH, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako je ova stranka predložila formiranje nove kompanije, jer je “nezadovoljna nacionalnim sastavom uprave i poslovanjem BH Gasa”.

“Mi zastupamo hrvatski narod. Provjerite nacionalnu upravljačku strukturu u BH Gasu. Da li ima ijedan Hrvat ili Srbin? Provjerite kako posluje BH Gas. Iznenadit ćete se, i to negativno. Ovo je spas tog projekta. Mi štitimo projekt Južne interkonekcije da ne dođe u ruke BH Gasa koji nema svijetlu budućnost”, kazao Mandić.

Mandić, koji je i zastupnik u Skupštini Zapadnohercegovačkog kantona, potvrdio je za RSE i da je taj kanton krenuo u registraciju poduzeća Plinovod Zapadnohercegovačke županije. Prema njegovim riječima, firma “nema veze s Južnom interkonekcijom, ali ne zna detalje”.

Plinovod Južna interkonekcija išao bi iz pravca Hrvatske (Split-Imotski-Zagvozd) preko zapadne Hercegovine (Posušje s odvojkom za Mostar) do središnje Bosne (Novi Travnik).

Hrvatska ima terminal ukapljenog plina (LNG) i povezana je s evropskim plinovodima. U planu je i povezivanje s Transjadranskim plinovodom (TAP) kojim azerbajdžanski plin, preko Turske i Grčke, teče prema Italiji.

Jasmin Duvnjak, delegat Stranke demokratske akcije (SDA), koja je s HDZ-om BiH dio Vlade Federacije BiH, smatra kako osnivanje još jednog plinskog operatora “nema ekonomske logike”.

“Oni (HDZ BiH) žele da to bude neki ‘hrvatski gas’, nalik postojećim Hrvatskim poštama, Hrvatskim telekomunikacijama, hrvatskoj Elektroprivredi Herceg Bosne, što je nova podjela po ratnim linijama i nacionalnim kriterijima”, dodao je Duvnjak.

On kaže kako njegova stranka neće podržati prijedlog HDZ-a, ali da “uopće nije problem da općine ili kantoni formiraju svoje firme koji će biti distributeri plina od plinovoda Južna interkonekcija do krajnjih korisnika, kao što u Kantonu Sarajevo postoji Sarajevogas”.

“BH Gas uveze gas i transportuje ga plinovodom do distributera. Od BH Gasa ga preuzima distributer ‘Posušje gas’, Hercegovina gas’ ili kako bi se već zvale te firme i dostavljaju ga stanovima, kućama i firmama”, pojašnjava Duvnjak.

Američka vlada s oko pola miliona eura i Evropska unija s oko milion i pol eura podržale su plinovod Južna interkonekcija kao “najbolju šansu za diverzifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH”.

Iz Ambasade SAD-a u BiH su za Radio Slobodna Evropa kazali da bi usvajanje Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska “trebalo biti prioritet svih dužnosnika na vlasti”.

“Amandmani koje je 28. juna uložio Klub delegata hrvatskog naroda ugrozili bi provedbu projekta i ne čine ništa kako bi osnažili energetsku sigurnost. Umjesto toga, njima se dodatno terete distributeri i potrošači, te bi se fragmentiralo tržište plina u Federaciji BiH”, naglasili su iz Ambasade SAD-a u BiH.

Istaknuli su i kako se opstrukcijama i odgađanjima realizacije ovog projekta “riskira energetska sigurnost BiH, protivno interesima građana, a u interesu samo jednog aktera, a to je Ruska Federacija, koja je pokazala spremnost da koristi energiju kao oružje”.

Iz BH Gasa su za Radio Slobodna Evropa kazali kako sva do sad pripremljena dokumentacija je na ime ove kompanije kao nositelja projekta u Federaciji BiH.
Iz BH Gasa navode da je Idejni projekt plinovoda izrađen u oktobru 2020., a Studija utjecaja na okoliš i društvo u januaru 2021. godine. Okolinska dozvola je dobivena u junu 2021. i u toku je postupak izdavanja urbanističke suglasnosti.

BiH je do 2021. godine ruski plin dobivala plinovodom koji je išao preko Ukrajine, Mađarske i Srbije. Nakon toga je opskrba nastavljena putem “Turskog toka” koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora.

Plinovod “Turski tok” bio je dio dugoročne ambicije Rusije da na minimum svede transport plina kroz Ukrajinu izgradnjom alternativnih pravaca kao što su Turski i Sjeverni tok 1 i 2.

U BiH su tokom rata uspostavljene Elektroprivreda BiH, BH Telecom i BH Pošta sa sjedištem u Sarajevu, te Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna (HZHB), Hrvatski telekom i Hrvatska pošta sa sjedištem u Mostaru.

Sve su u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH, ali prve tri posluju na području koje je tokom rata kontrolirala Armija RBiH. Preostale tri posluju na području koje je kontrolirao HVO i u djelomičnom su vlasništvu Hrvatskog telekoma i Hrvatske pošte iz Zagreba.

Elektroprivreda Republike Srpske i Pošta Srpske posluju samo na području tog entiteta. Tokom rata je formiran i Telekom Srpske, a 65 posto vlasništva je 2006. godine prodano Telekomu Srbije za 646 miliona eura.

Navedene kompanije iz Federacije BiH imale su ukupno 14.748 zaposlenih u 2021. godini i neto dobit veću od 68 miliona eura, prema podacima Sarajevske berze i analitičke kompanije LRC BIS.

Spomenute Kompanije iz Republike Srpske imale su tokom 2021. ukupno 12.973 zaposlenih i neto dobit veću od 81 milion eura, prema podacima Banjalučke berze i analitičke kompanije LRC BIS. U sklopu Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede Republike Srpske su i rudnici u kojima su zaposlene još hiljade radnika.

Većinu članova nadzornih i upravnih odbora, te direktora kompanija sa sjedištem u Mostaru predlažu hrvatske, a onih sa sjedištem u Sarajevu predlažu bošnjačke stranke u Vladi Federacije. Vladajući u RS-u imenuju uprave javnih preduzeća u tom entitetu.

Etničku većinu na čelu kompanija prati i etnička većina među zaposlenicima, a ista situacija je i u drugim javnim firmama bilo da su u vlasništvu entiteta, bilo u vlasništvu kantona, općina i gradova.

Naprimjer, u Mostaru u kojem nakon rata većina bošnjačkog stanovništva živi na istočnoj, a hrvatskog na zapadnoj obali grada, jednu stranu grada strujom snabdijeva Elektroprivreda BiH iz Sarajeva, a drugu Elektroprivreda HZHB.

(DEPO PORTAL/dg)