U koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo, East West Centra i Festivala Mittelfest iz Italije bit će urađena predstava o njemačkoj filmskoj i pozorišnoj glumici i pjevačici Marlene Dietrich, možda najvećoj glumici 20. stoljeća koja je na vrhuncu slave bila pred Drugi svjetski rat.

Scenario za predstavu ‘Marlena’ radit će Haris Pašović, a nastat će na osnovu njenih knjiga, biografije, njenih intervjua, kao i djelomično iz filmova u kojima je igrala. Ulogu Marlen Dietrich u predstavi ‘Marlena’ igrat će glumica Mirjana Karanović, zajedno s Ansamblom Drame Narodnog pozorišta Sarajevo.

Haris Pašović kaže da odavno zna priču o Marlene Dietrich, rado gleda filmove u kojima je igrala, cijeni njenu biografiju. To ga je i ponukalo da piše priču o njoj.

- Priča o Marlene Dietrich je priča o odgovornosti umjetnika u teškom vremenu. Imat ćemo neobičnu, ali zanimljivu i relevantnu predstavu koja u današnje vrijeme snažno govori o tome kako ostati čovjekom u nečovječna vremena. Probe ćemo početi na proljeće sljedeće godine, u ovoj umjetničkoj sezoni. Premijera je planirana za juli naredne kalendarske godine na Mittelfestu u Italiji, a sarajevska premijera u septembru iste godine, na početku naredne umjetničke sezone Narodnog pozorišta Sarajevo - kazao je Pašović za Fenu.

Svjestan je Pašović da publika voli njegove predstave, kao i glumicu Mirjanu Karanović i to vidi kao dobar znak da će rado pogledati i predstavu ‘Marlena'.

- Istovremeno, svaka predstava je rizik. Ipak, nadam se da ćemo uspjeti da ispričamo tu priču na zanimljiv način. Marlene Dietrich je bila i pjevačica izuzetnog glasa, takva je i Mirjana Karanović. Pravit ćemo predstavu u kojoj će se životna priča Marlene Dietrich preplitati s njenim pjesmama. Mislim da će predstava biti zanimljiva za gledanje, nadam se uspjehu sa tom predstavom - naglasio je.

Pašović naglašava da možda nije po obimu ogroman, ali taj projekt jeste veliki po temi koju obrađuje i koprodukcijskoj zajednici, kao i po glavnoj glumici kakva Mirjana Karanović i jeste.

- Mirjana Karanović je glumica izuzetnog dara, iskustva i senzibiliteta. Ona jeste, trenutno, najbolja na Balkanu - naglašava Pašović. Dodaje da su njih dvoje dugogodišnji suradnici i prijatelji, a posljednje su dosad zajedno radili njegovu predstavu ‘Mefisto’ Klausa Manna.

- Radio sam to u proljeće ove godine, u ‘Srpskom narodnom pozorištu’ u Novom Sadu, u okviru manifestacije Evropska prijestolnica kulture 2022. godine. Bila je to velika predstava koja se još igra, a radi se o usponu fašizma u Njemačkoj i odgovornosti umjetnika. Mirjana Karanović tu igra ulogu Hitlera, što je neobično. Međutim, ona je glumica koja to može. U svakoj ulozi je na vrhuncu zadatka - naglasio je.

Haris Pašović podsjeća da je Marlene Dietrich možda prvi "super-star", ono što se danas naziva filmska zvijezda. Ona je to bila u Evropi, a za nju se znalo i u Americi. Taman kad je njena karijera dosegla vrhunac, kad su je obožavale i kritika i publika, u Njemačkoj je počeo da raste nacizam - Hitler je došao na vlast. Emigrirala je u Francusku, potom u Ameriku. Priključila se borbi protiv nacizma i aktivno podržala američke vojne trupe, došla je za njima u Evropu te je tokom Drugog svjetskog rata izvodila koncerte za njih. Nakon Drugog svjetskog rata bila je globalna zvijezda, vratila se u Njemačku gdje je naišla na različitu reakciju (jedni su je dočekali kao heroja, drugi kao izdajnika).

Bosanskohercegovački reditelj i direktor East West Centra Haris Pašović, osim posla na Akademiji scenskih umjetnosti i priprema za Sarajevo Fest, režira u Beogradskom dramskom pozorištu predstave ‘Tri sestre’ i ‘Galeb’ (u okviru jednog projekta) po komadima Antona Pavloviča Čehova.

Naslovi velikih autora, kakav je Čehov, za Pašovića su uvijek relevantni. Oni su i postali klasični zato što govore o nečemu što se, kako je kazao, duboko tiče čovjeka i što ne zavisi od vremena u kojem živimo, nego je u dubokoj suštini neke čovjekove prirode.

- Nas klasika vraća u nas same, u naš unutrašnji centar. Odvaja nas od svakodnevnice koja je često otrovana velikim brojem informacija, često nekim strašnim informacijama koje primamo. Sada, sa društvenim mrežama, taj svijet informacija se udesetostručio, mi smo stalno bombardovani. Klasični komadi nam omogućavaju da uspostavimo dublji odnos između nas i velikih humanističkih tema - naglasio je za Fenu Haris Pašović.

(Fena/rmj)