Zašto se odlučio da baš u vakuumu između zatvaranja biračkih mjesta i objave prvih rezultata nametne izmjene Izbornog zakona? Šta izmjene u praksi donose? Hoće li i dalje kočničari Federaciju držati za taoca radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva? Kakve su sankcije za takve? Je li pogodovao HDZ-u ili nekoj drugoj političkoj stranci? Hoće li biti nastavljeni pregovori o izmjenama Izbornog zakona koji su započeti pa prekinuti zbog izborne kampanje i pritiska javnosti? Na ova, ali i ostala pitanja, za Mrežu odgovarao Christian Schmidt, visoki predstavnik u našoj zemlji.

Kaže da je nekada dobro kada se u BiH i Federaciji ljudi koncentrišu na realnosti.

"Poštovanje pred biračima ne dopušta da se dva dana prije izbora objave takve odluke. Poštovanje prema biračima isto tako zahtijeva od vas da odluke budu neutralne. To znači, ja sam vrlo svjesno odmah po zatvaranju izbornih mjesta objavio svoju odluku jer ne želim da neko ima utisak da čekam prvo kakvi će biti rezultati pa da onda na neki način reagujem. Dakle ta omiljena igra koja se igra u BiH da se kaže i govori to je samo zato što ovaj ili onaj treba da dobije nešto od toga. Ljudi u BiH to više ne žele da čuju. Osim toga, u onom periodu sam direktno informisao sve predsjednike velikih stranaka i od velikog dijela sagovornika sam dobio odobravanja za svoju odluku."

Ističe da postoji samo jedan pobjednik, a to su građani i građanke.

"Vidite, u Federaciji četiri godine je zastoj, nismo imali ništa. Nemamo predsjednika, nemamo Vlade, uskoro nećemo imati više ni sud, a to samo zato jer stranke i HDZ se međusobno blokiraju. I ja moram reći, sada su bili na potezu birači i oni su rekli svoje mišljenje i ja sam se samo pobrinuo za to da se birači mogu osloniti na to da će se vidjeti rezultati njihovih odluka. Ja sam u BiH shvatio to tako. Dakle sve etničke grupe i Ostali i zbog toga je pitanje onaj onome više, onaj onome manje.. Dakle to pitanje ko će više, a ko manje dobiti, to se mora malo drugačije postaviti. I ja sam to sada napisao u Ustav - da je svak obavezan da surađuje sa onim drugim. Ako neko sada, da li HDZ ili neka druga stranka, pokuša u naredne četiri godine da opet nešto blokira kako bi postigao nešto, neki svoj cilj, onda je to došlo do zida, do kraja. Ja sam dakle tu blokadu otklonio i to je u svakom slučaju, u prvom redu dobro za građane i građanke ove zemlje."

Na pitanje šta ako neko opet pokuša da blokira, Schmidt odgovara: "Ja to spajam i sa jasnim saopštenjem, jasnom porukom da ukoliko neko u političkom diskursu ima različita mišljenja, uredu. Ali ako se nešto u državi ili u Federaciji ili negdje drugo sprječava kako bi neko dobio neki politički plus, neku prednost ostvario političku onda je to destruktivno i tada ja moram djelovati. Moram se umiješati i ja ću to u budućnosti i raditi. Mislim da sam sada dokazao da takvo nešto više neću trpjeti. Ovo jeste oštro što kažem, ali ja se nadam da ću i koristiti ovu mogućnost ako bude trebalo jer mi u krajnjoj liniji želimo svi u EU i trebamo svi odlučivati i donositi odluke u tom smjeru, a ne biti stalno u zavadi međusobnoj."

Mora se čuti glas svih kantona

Naglašava da je vrlo jasno propisao kako formirati Vladu Federacije BiH.

"Neko treba da se bira, nekoga će ljudi birati, te prijedloge će dati izabrani predstavnici u Domu naroda. Ali imaju 30 dana da nominuju tri čovjeka i svaki klub ima mogućnost da nominira po dvoje. Ukoliko to ne bude funkcioniralo imaju dodatnih 30 dana i tada je dovoljno da čak samo 1/3 delegata nekoga nominira, a ako ni to ne bude dovoljno, još tih 20 dodatnih dana, onda ima oko šestina sada. Dakle samo malo je njih moguće da nominiraju ljude za izbor. I dakle neće se više imati mogućnost, kao što je bilo do sada, da neko ima dovoljno glasova i da kaže ja neću nikoga nominirati i time sve zakoči. Ne. Dakle, na takve situacije ćemo na odgovarajući način reagirati a tada će se morati donijeti odluka ukoliko bi eventualno bili ponovo neki slučajevi, ali ja se nadam da će se regulisati neke stvari između stranaka, jer to ustvari jeste njihova obaveza koju preuzimaju kada su izabrani da rade za narod. Nisu birani da ne rade ništa. Čini mi se, u svakom slučaju, da ćemo u narednom periodu dobiti onaj novi momentum. Moram reći da se prilikom ovih izbora ipak pokazalo da ljudi žele promjene, da očekuju nove poslove, nove zadatke da se obave. Možda će to biti i brže nego što mislimo."

Visoki predstavnik kaže da je smanjenje ingerencija Doma naroda vrlo važno pitanje o kojem se mora diskutovati u budućnosti.

"Ja sam kod tzv. vitalnih nacionalnih interesa malo promijenio tu generalnu klauzulu. to je bilo ranije već tako i Wolfgang Petritsch je donosio odluke. Ali onda sam razmišljao o tome kako da postignemo da svi kantoni mogu dati svoj glas, da se čuje glas svih kantona. i to ne da iz svakog kantona ima jedno, nego evo hajmo ostati kod goražda. Goražde je jedan od najmanjih kantona. On idalje ima predstavnike svih etničkih grupa, čak i ako brojčano prema popisu stanovništva imaju npr. samo 24 Hrvata u Goraždu, ali postavlja se sasvim drugo pitanje - gdje se kod donošenja zakona, gdje Goražde može reći momenat, nama treba sada odluka za tunel prema Sarajevu recimo, mi hoćemo da imamo svoj glas kod donošenja odgovarajućih zakona. To možda nije vitalni nacionalni interes, ali je to vitalni interes za kanton. Tu treba malo napraviti određeno poboljšanje, par finesa unijeti i na taj način želim obezbijediti da se to može regulisati. Ja to ne mogu sam uraditi, ja sam spreman pomoći u tome, ali se te stvari tako mogu regulisati."

Ističe da trenutno imamo blokadu u federalnoj strukturi vlasti.

"Imali smo blokadu i ja sam tu blokadu riješio."

Kompletan intervju čitajte i pogledajte ovdje

(Federalna, DEPO PORTAL/mr)