Dobitnikom regionalne književne nagrade “Predrag Matvejević” za 2022. godinu žiri je jednoglasno proglasio Elvedina Nezirovića za knjigu “Ono o čemu se ne može govoriti”.

U užem izboru za nagradu  osim Nezirovića bili su i Saša Guberinić (Republika Srbija), Đorđe Matić (Hrvatska) i Boris Kastel (Crna Gora). Knjige je ocjenjivala stručna komisija u sastavu Suzana Matvejević, Darija Žilić i Andrea Grgić.

- Premda su na natječaj pristigle dobre i odlične knjige iz Hrvatske i tzv. regije, nakon čitanja romana "Ono o čemu se ne može govoriti" žiri nije imao nikakvu nedoumicu. Roman "Ono o čemu se ne može govoriti" izabran je za najbolje književno djelo, a pisac iz Mostara Elvedin Nezirović pobjednik je ovogodišnjeg natječaja za nagradu Predrag Matvejević - kazala je za Fenu članica žirija književnica i književna kritičarka Darija Žilić.

U obrazloženju žirija nagrade „Predrag Matvejević „ navodi se da je riječ  o romanu u kojem pisac kroz naraciju o vlastitoj obitelji, ispisuje i vrijeme, povijest, sadašnjost koji se povezuju i prelamaju tvoreći snažan roman o ratu, poratnom razdoblju, roman o obitelji, o majci kao važnoj figuri, očuhu koji mu spašava život, ukratko roman koji će odlično prikazati generaciju koja je u ratu provela mladost, da bi potom u vremenu koje slijedi, izgubila svoje mjesto, uočila se sa poznatim, a zapravo nepoznatim mjestom vlastita odrastanja. Posebno je živopisno opisan nekadašnji Mostar, njegove ulice, avenije, život, u kontrastu s današnjom slikom podijeljenog grada u kojem se glavni junak i narator osjeća kao stranac.

Nezirovićev roman je ona vrsta književnosti koja se stvarnosti suprostavlja na način da je ogoljuje kroz prikaz proživljenog iskustva, a to i jest bio autorov cilj. Da piše o onome o čemu je teško govoriti, o prešućenom,  o tijelu u koje se upisuje povijest, o osjećanju krivice, o emocijama, samoći, o samospoznaji, unutrašnjem egzilu, o onome što je nemoguće potisnuti u svijetu u kojem živimo. Svijetu koji postaje sve više netrpeljiv, pun mržnje, podjela kojem treba baš takva književnost, beskompromisna, ona koja ne bježi od etike, od stava, već se hrabro suprostavlja okrutnosti i bezočnosti. Jer svi oni kojima je pripadanje naciji iznad zločina počinjenog u ime te nacije, osuđivat će i knjige i autore koji se tome opiru i koji se ne boje prijetnji dok promiču humanizam, bez ideologija, kao što je to činio Predrag Matvejević. I zapravo, Elvedin Nezirović je i po tome baš pravi sljednik Matvejevićevog djela, svojim vrhunskim književnim radom i časnim, javnim angažmanom za mir, zapisano je u obrazloženju nagrade .

Elvedin Nezirović objavio je više zapaženih zbirki pjesama, priča, eseja, tekstova i kolumni, te nekoliko romana "Boja zemlje" (2016.),  "Ništa lakše od umiranja" (2019.) za koji je dobio Nagradu "Stevan Sremac". Roman "Ono o čemu se ne može govoriti" objavljen je i u Beogradu i u Sarajevu, bio je u najužem izboru za Ninovu-ovu nagradu,

Nagradu "Predrag Matvejević" pokrenuli su prošle godine Portal Radio Gornji grad (Gornjogradski književni festival), Suzana Matvejević i Kulturno informativni centar u Zagrebu, u suradnji s Manjinskim društvom pisaca u Hrvatskoj,

Prvi dobitnik nagrade bio je Borče Panov iz Makedonije.

Nagrada se dodjeljuje za književno djelo bez obzira na žanr – književne eseje, pripovijetke, poeziju, romane ili hibridne forme koje, uz neupitnu književnu kvalitetu, na određeni način odražava vrijednosti uključivosti, otvorenog društva, ravnopravnosti i istinske slobode govora, te uopće humanističke vrijednosti koje je Predrag Matvejević zastupao.

Dodjeljuje se u vidu plakete, te skulpture "Matvejević", rad kipara Mrđana Bajića iz Beograda. Nagrada će biti dodijeljena 7. oktobra (na Matvejevićev rođendan).

(Fena/rm)