www.upoznajtesvijetokonas.com

Svjetski dan turizma se svake godine obilježava 27. septembra, kada je davne 1970. godine, usvojen Statut Svjetske turističke organizacije – WTO, koja je pet godina kasnije preimenovana u UNWTO. Svjetski dan turizma se obilježava od 1980. godine, a ovogodišnji moto je – Promišljajmo turizam.

Moderni turizam kakav danas poznajemo je nastao početkom druge polovine XIX stoljeća, osnivanjem agencije Thomas Cook and son u Londonu. Sarajevo je među prvim gradovima na Balkanu postalo turistička destinacija. U Sarajevu je već 1879. godine, počelo prvo organizirano pružanje turističkih usluga. Da bi zadovoljili potrebe gostiju koji su u Sarajevo počeli pristizati željeznicom gradi se (1882.) prvi hotel evropskog tipa – hotel Evropa. Za usporedbu prvi veliki hoteli evropskog tipa u Hrvatskoj grade se kasnije, hotel Quarnero (današnji Kvarner) u Opatiji (1884.) i hotel Imeperial (današnji Hilton Imperial) u Dubrovniku (1896.).

Osnivanjem Bosanskohercegovačkog turističkog kluba (1892.) počinju i prva organizirana turistička putovanja kroz Bosnu i Hercegovinu i inostranstvo. Klub je obezbijedio popust na željeznici od 50%, a malo potom novinarka i skladateljica prvih klasičnih kompozicija Milena Mrazović – Preindlsberger izdaje turistički vodič Die Bosnische Ostbahn. Društvo je sebi postavilo zadatak da unaprijedi i podigne turizam i proširi znanja o Bosni i Hercegovini, njenom velikom kulturnom i prirodnom bogatstvu, kao i o specijalnoj dobroćudnosti njenih stanovnika.  

Dr. Ivo Perić iz Dubrovnika u knjizi Razvitak turizma u Dubrovniku je zabilježio da je druga organizirana grupa turista (nakon grupe iz Beča koja je doputovala 1892. radi otvaranja spomenika Gunduliću) koja je posjetila Dubrovnik, bila grupa od 65 posjetilaca (turista) iz Sarajeva 1896. godine. Grupa je putovala željeznicom do Metkovića, a potom brodom do Malog Stona, zatim pješke do Velikog Stona i potom opet brodom do Dubrovnika. Turisti su posjetili Rijeku dubrovačku, Grad, otok Lokrum i Trsteno. Koliko je nama poznato to je bila prva organizirana grupa modernih turista iz Sarajeva.

U knjizi Kulturno i prirodno naslijeđe Sarajeva (MIB, 2015.) sam zabilježio da je Austro-Ugarska uprava u Sarajevu 1878. zatekla oko 50 hanova i karavan saraja. Ubrzo grad Sarajevo krajem XIX i početkom XX stoljeća, postaje jedan od najmodernijih gradova svoga vremena u Evropi. Sve što je građeno u tim vremenima je rađeno po najvišim standardima koji su tada važili u svijetu. Palate koje su imale ugrađen vodovod, kanalizaciju, kupatila, toalete, električnu energiju… smatrane su u to doba veoma savremenim. Sarajevo dobiva meteorološke stanice (1879.), konjski tramvaj (1884.), Muzejsko društvo (1884.), Institut za istraživanje Balkana (1884.), Zemaljsku bolnicu (1893.) koja je bila kopija Univerzitetske bolnice u Beču, Statistički departman (1894.), prvu visinsku meteorološku stanicu na Balkanu, a drugu u Evropi (Bjelašnica 1894.), električno osvjetljenje ulica i električni tramvaj (1895.), Geološki zavod (1898.), prvu Srednju tehničku školu na Balkanu (1898.), štamparije, izdavaštvo, izgradnja željeznica, pošta, razvoj industrije i saobraćaja… Sarajevo ubrzo postaje jedna od četiri najveće turističke destinacije (uz Istanbul, Atinu i Dubrovnik) što je ostalo i do danas.

Prvo i jedino poslijeratno (2003.) trodnevno okupljanje menadžera u turističkom proizvodu BiH u organizaciji američkog The Center for International Private Enterprise – CIPE na jezeru Modrac

U gradu je poslovalo šest modernih hotela: hoteli Evropa, Central, Radecki, Rojal, Kajzerkrone i Imperijal i na Ilidži hoteli Austrija, Bosna i Hungarija i dva manja. Pored modernih hotela djelovali su i neki od starih hanova adaptiranih prema tada savremenim potrebama. Tako je u tim vremenima djelovalo sedam hanova i „domaćih“ (landesübiche) hotela: Gazi na Baščaršiji, han Kreštalica u Ferhadiji, Morića han u Saračima, Kolubara han na Čaršiji, hotel Sarajevo u Čemaluši, Besarin han na Čaršiji i hotel Hercegovina na željezničkoj stanici.

Današnji turistički proizvod Kantona Sarajevo je na žalost zanemareni kulturni i ekoturistički multiproizvod ili sustav koji se sastoji iz deset takođe zanemarenih veoma kompleksnih podproizvoda. Jačanjem svakog od tih podproizvoda jača se i turistički proizvod Sarajeva.

Po prirodi posla jedino turističke agencije posreduju između mnogobrojnih učesnika u rečenom turističkom multiproizvodu. Zbog toga mi se čini priličnim da povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana turizma pod motom – promišljajmo turizam, na svjetlo dana iznesem davnu Molitvu turističkog radnika, kolege Branka – Diki Kažanegre iz Crne Gore:

Gospode,

Ja sam turistički radnik,

Po zanimanju sam ekonomista i pravnik, stručnjak za marketing i kompjutere, za sve vrste saobraćaja, istoriju i geografiju… Govorim sve svjetske jezike, uključujući i svahili.

Znam i da čitam misli! Kako bih drugačije uspio da shvatim da kada gost bukira let za petak, ustvari misli na subotu?

Od mene očekuju da u špici sezone iz cuga rezervišem na jednu noć sedam spojenih apartmana sa pogledom na more, sa po dva King size kreveta i mini barom u kupatilu sa desne strane đakuzija, a sve to u hotelu sa 5 zvjezdica i po mogućnosti gratis, pošto je riječ o VIP osobama.

I dok se bavim ovom sitnicom, treba hitno da provjerim sve letove svih avio-kompanija i da nađem najpovoljnije cijene, a sve to za septembar naredne godine.

Istovremeno, odgovaram na telefonske pozive, na više linija, mijenjam novac, ispisujem karte i dajem informacije gdje se uveče može izaći i fenomenalno provesti u našem gradu, pod uslovom da se ne potroši više od 5 eura.

Na mene se svi, ubijeđeni da su u pravu, istresaju za sva kašnjenja avio-kompanija, za izgubljeni prtljag, za gužvu u saobraćaju, za nedovoljno naduvanu rezervnu gumu u automobilu Rent-a-car-a.

Ja sam kriv i za loše vrijeme i za taštino nezadovoljstvo – njena pudlica sa pedigreom nesrećno je zaljubljena u lokalnog džukca.

I pored svega ja ću nastaviti da se i dalje ljubazno smješkam, da saosjećam sa svim problemima gosta! Pjevaću i igraću i kada mi se ne pjeva i ne igra, pošto, o Gospode, Ti sa punim pravom to od mene očekuješ, jer JA SAM TURISTIČKI RADNIK!

(DEPO PORTAL/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook