Danas je u centru Tuzle otvorena je kuća bosanskog jezika posvećena autoru najstarijeg južnoslovenskog rječnika štokavskog narječja u Evropi, Bosansko-turskog rječnika, autora Muhameda Hevaija Uskufija, piše Tuzlanski.ba 

Na pitanje koliki je značaj otvaranja ovog objekta, te koliko će njegovo postojanje doprinijeti kao dokaz svim onima koji negiraju bosanski jezik gradonačelnik Jasmin Imamović ističe da svako onaj ko negira bosanski jezik, zapravo negira Bosnu i Hercegovinu, jer bosanski jezik nije ni srpski, ni hrvatski, ni bošnjački, nego bosanski jezik. 

“Takav je bio u ranom srednjem vijeku, krajem srednjeg vijeka, takav je bio u osmanskom dobu, kao i početkom austo-ugarske vladavine, dok se nije dogodila 1907. godina kada tadašnji begovat pravi dogovor sa ljudima iz Srbije i Hrvatske, odriču se imena bosanskog jezika, a za uzvrat zadržavaju svoj status. Od tada traje ta patnja do 1994. godine, kada je vraćeno ime, pored imena hrvatski, srpski, i bosanski jezik.”

Gradonačelnik je podcrtao na koji način se potrebno boriti protiv retorike negiranja bosanskog jezika. 

“Velikodržavni koncepti susjeda znamo šta žele. Polovicom 18. stoljeća su to napisali i to konstantno, godinama realiziraju. Mi moramo imati bosanskohercegovačku strategiju zaštite bosanskohercegovačkih vrijednosti.”

Kuća posvećena Muhamedu Hevaiju Uskufiju izgrađena je u blizini Čaršijske (Hadži Hasanova) džamije. Izgledom kuće, dodatno je uljepšan ovaj dio grada. 

Koliko ovaj projekat obogaćuje turističku i muzejsku ponudu grada Tuzle, govorio je i rukovodilac JU Centar za kulturu Tuzla, Senad Begović. 

“Radi se o stalnoj postavci koja će egzistirati u sastavu Javne ustanove ‘Centar za kulturu’. Ovaj objekat biti će značajan i za turističku ponudu naročito u ljetnom periodu kada je povećan broj turista u našem gradu, te će zbog same lokacije, kao i sadržaja dodatno obogatiti kulturni sadržaj našeg grada.” 

Begović je istakao i o kakvoj postavci je riječ: 

“Postavka je koncipirana na način da se u prvom dijelu, odnosno u prizemlju nalaze izloženi dokumenti, dokazi o postojanju bosanskog jezika od 1189. godine. Radi se o Povelji Kulina Bana od 29.8.1189. godine. Predstavljali smo svu dokumentaciju povelje, te različite dokumente koji su nam bili dostupni kroz srednji vijek, osmanski period, austrougarski, a posljednji panel koji predstavlja taj period je 1994. godina, Ustav Federacije kada je vraćen naziv ‘bosanski jezik’ koji je ukinut 1907. godine. Drugi dio, na prvom spratu posvećen je Muhamedu Hevaiju Uskufiju autoru prvog Bosansko-turskog rječnika 1631. godine.  Također, u tom dijelu se mogu pronaći i različiti citati koji su korišteni iz prethodnih i novog izdanja bosanskog-turskog riječnika iz navedene godine”, zaključio je Begović.

(DEPO PORTAL/dg)