- Balkan, posebno istaknutiji projekti, ostaje naš prioritet. Imamo dobru mrežu i ambasadore na terenu, tamo nas cijene. Prilikom nedavnog sastanka, američka državna sekretarka Hilari Klinton me pitala za savjet šta učiniti s Bosnom i Hercegovino - rekao je Žbogar. Dodao je kako je to i dovelo do odluke da premijer Borut Pahor za svog posebnog izvjestioca za BiH imenuje bivšeg predsjednika Milana Kučana koji će u svojoj misiji ispitati stavove lidera u BiH kakve promjene Dejtonskog sporazuma su moguće da bi BiH uhvatila korak u približavanju Evropskoj uniji s drugim zemljama u regiji.

Slovenija ima dobru i sposobnu diplomatiju, rekao je Žbogar, izrazivši ponovo razočarenje što Sloveniji visoka predstavnica EU-a za spoljnu politiku nije dodijelila neko od ambasadorskih mjesta, u okviru prve raspodjele funkcija zajedničke evropske diplomacije u trećim zemljama.

Što se tiče odnosa s Hrvatskom, Žbogar je rekao da se Slovenija intenzivno priprema na arbitražni postupak za rješavanje graničnog spora koji će početi nakon što Hrvatska potpiše pristupni sporazum s Evropskom unijom.

Žbogar je ponovio stav Ljubljane da jednostrana hrvatska izjava uz sporazum u kojoj je navedeno da se njegov tekst ne može tumačiti kao hrvatski pristanak da Sloveniji pripada teritorijalni izlaz na otvoreno more, što je srž spora, "ne spada" u diplomatsku notu kojom će se s hrvatske strane potvrditi da je sporazum dobio validitet međunarodnog pravnog akta.

Ilustrujući važnost i prednost članstva u Europskoj uniji, Žbogar je rekao da je evropski komesar Janez Potočnik bio "u priličnoj mjeri odlučujući faktor" u pokušajima Ljubljane za političkim arbitriranjem u graničnom sporu sa Hrvatskom koji su 2009. godine rezultirali misijom tadašnjeg evropskog komesara za proširenje Olija Rena.

- On je s Renom bio u stalnom kontaktu, potičući ga da se u to uključi - rekao je Žbogar.

(FENA, BLIN MAGAZIN/ma)