Decenije napretka u pogledu očekivanog životnog vijeka, obrazovanja i ekonomskog prosperiteta počele su da opadaju od početka pandemije Covid-19, navodi se u novom izvještaju UN-a.

U protekle dvije godine, devet od 10 zemalja nazadovalo je na Indeksu ljudskog razvoja UN-a.

Covid-19, rat u Ukrajini i uticaj klimatskih promjena okrivljuju se za preokret u globalnom napretku.

Indeks ljudskog razvoja pokrenut je 1990. godine u nastojanju da se uzimaju i druge mjere osim BDP-a kao mjere blagostanja.

Švicarska je ove godine na vrhu indeksa sa očekivanim životnim vijekom od 84 godine, prosječno 16,5 godina provedenih u obrazovanju i prosječnom platom od 66.000 dolara godišnje.

Na drugom kraju ljestvice je Južni Sudan gdje je očekivani životni vijek 55 godina, ljudi u prosjeku provedu samo 5,5 godina u obrazivanju i zarađuju 768 dolara godišnje.

Nedostaci u većini od 191 zemlje uključene u indeks, posebno u očekivanom životnom vijeku, vratili su se na nivoe razvoja iz 2016. godine, preokrenuvši 30-godišnji trend.

U SAD-u je, naprimjer, očekivani životni vijek pri rođenju pao za više od dvije godine od 2019. U drugim zemljama je pad mnogo veći.

Tokom godina od kada je indeks uveden, mnoge zemlje su se suočile s krizama i promjenama, ali se globalni trend konstantno kretao naviše. Prošle godine je bilo prvi put da je indeks ukupno pao od početka računanja, a ovogodišnji rezultati su nastavili taj trend pada.

Uticaj je ipak bio neujednačen. Dvije trećine bogatih zemalja oporavilo se prošle godine, dok je kod većine ostalih zemalja nastavio da opada.

Ovogodišnji indeks je zasnovan na podacima iz 2021. godine.

- Ali izgledi za 2022. su loši - kaže Achim Steiner, jedan od autora izvještaja, koji ističe da se više od 80 zemalja suočava s problemima otplate svog nacionalnog duga.

- Osamdeset zemalja koje su na korak od suočavanja sa takvom krizom predstavlja veoma ozbiljnu perspektivu - rekao je on.

(FENA/md)