Prosječni korisnici kompjutera, tableta ili smartphonea dok su na internetu često otvaraju korisničke naloge za razne servise.

Bilo da je to kupovina, korištenje društvenih mreža, ljudi otvaraju razne oblike računa, od kojih su neki privremeni, jer su bili neophodni za jednokratnu radnju, dok ima onih kojih su trajni i to su obično web-stranice koje često koristimo.

Treba napomenuti da neki nalozi imaju viši stepen važnosti u odnosu na druge, kao što je recimo Google nalog, ili nalog za bankovne usluge i novčane transakcije prilikom online kupovine gdje je potrebno da unesemo informacije koje se nalaze na bankovnoj kartici.

Otvaranje takvih naloga korisni u većini slučajeva doživljavaju kao dosadan proces koji oduzima vrijeme bez potrebe, te često pribjegavaju tome da što prije unesu korisničko ime i lozinku. Lozinka je posebno delikatan proces, jer se do nečije e-mail adrese može doći na različite načine, te onda za nekog ko želi da dođe do vaših podataka i korisničkog naloga ostaje razbijanje lozinke.

Jedna od najvećih grešaka koju korisnici rade jeste da na brzinu upišu lozinku i to hakeri prate, pa se dešava da imaju svoje baze podataka sa lozinkama koje korisnici najčešće koriste.

Tako se na dark web-u pojavio popis sa lozinkama koje korisnici najčešće koriste.

Ovo je lista 20 najčešćih lozinki:

123456

123456789

Qwerty

Password

12345

12345678

111111

1234567

123123

Qwerty123

1q2w3e

1234567890

DEFAULT

0

Abc123

654321

123321

Qwertyuiop

Iloveyou

666666

Ukoliko koristite neku od ovih lozinki, trebalo bi da je zamijenite, pošto postoji mogućnost da je vaš korisnički nalog ugrožen, posebno ukoliko se na njemu nalaze važni lični podaci ili oni koje se tiču vašeg bankovnog računa.

Kako napraviti lozinku

Kod unosa lozinki uvijek se preporučuje da one budu duže od minimalnog broja znakova koji je omogućen i da se u njima koriste ne toliko česti znakovi poput interpunkcijskih znakova ili simbola. Zabrinjavajuće je da korisnici znaju da koriste ovako jednostavno formirane lozinke i na više korisničkih računa, što je nešto što bi trebalo da izbjegavate. Ako su hakeri već došli do pristupa jednom korisničkom računu, sa korištenjem raznih lozinki za ostale makar možemo prevenirati nastajanje veće štete.

Korisnici bi trebalo da prilikom formiranja lozinke da ne koriste podatke do kojih može da se nađe javno, kao što su ime, prezime, datum rođenja, e-mail adresa itd. Neki, pak, preporučuju softvere za kreiranje lozinke, koji će taj posao da odrade umjesto vas i na taj način povećate sigurnost za vaše korisničke naloge.

(pcchip.hr, DEPO PORTAL/md)