Vedran Zubić, profesor geografije, nauku približava djeci na inovativan način i vrlo je aktivanm na društvenim mrežama. Zubić je pokrenuo pomalo zapostavljenu temu pitke vode u BiH i njene nestašice.
Zaboravljamo da smo nadareni prirodnim okolnostima i da se nalazimo u zoni umjerene klime. Nemamo nikakvih prirodnih problema kada govorimo o kvantitetu pitke vode.
- Voda je ipak osnovno ljudsko pravo tj. osnova života. Velika je greška da ono što je bitno za biološki opstanak čovjeka vezujemo i tretiramo kao neke društvene potrepštine od automobila do mobitela. Postavlja se pitanje da li će uskoro to biti i zrak? Iskreno se nadam da to kod nas nikada neće biti. Trebalo bi natjerati zakonodavce da po uzoru na Sloveniju prije 5 godina, u ustav ubace zakon o vodi osnovnom ljudskom pravu. Ne smije se dogoditi privatizacija izvora pitke vode. To bi bila katastrofa", smatra Vedran Zubić, profesor geografije.
Više detalja gostovanja Vedrana Zubića i problemu pitke vode u BiH i svijetu pogledajte u video prilogu Okanala.
Preko 17 posto stanovništva u Europi moglo bi osjetiti nestašicu vode do 2050. godine |
 |
Dok se Europa muči s povijesnim toplinskim valovima, sušama i rekordno niskim razinama rijeka, nova analiza Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) procjenjuje da bi se 17 posto stanovništva kontinenta i 13 posto njegovog BDP-a moglo suočiti s visokim do ekstremnim rizicima nestašice vode do 2050. godine, osim ako vlade i tvrtke za jačanje otpornosti društava i gospodarstava ne poduzmu hitne mjere, posebice kroz rješenja temeljena na prirodi.Nova analiza WWF-a daje jasnu sliku regija u najvećem riziku od nestašice vode. Iako zemlje u našoj regiji spadaju u kategoriju niskog rizika, svaka drastična promjena na kontinentu u konačnici može utjecati na gospodarstvo u svim zemljama.Četiri najvažnije rijeke na europskom kontinentu (Dunav, Po, Rajna i Visla) suočavaju se s rekordno niskim razinama, prijeteći poslovanju, industriji, poljoprivredi, pa čak i opskrbi zajednica pitkom vodom, a nova analiza - korištenjem klimatskih i socio-ekonomskih scenarija u WWF-ovom Water Risk Filter alatu - pokazuje da će Europa biti još sklonija sušama i nedostatku vode te daje jasnu sliku regija u najvećem riziku, priopćeno je iz WWF Adrije.“Suše u Europi ne bi trebale nikoga šokirati: mape rizika za vodu već dugo ukazuju na pogoršanje nestašice vode diljem kontinenta. Ono što bi sve trebalo šokirati jest da europske vlade, tvrtke i investitori i dalje zatvaraju oči pred rizicima vezanim uz vodu kao da će se sami riješiti, a neće”, ističe izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.Analiza WWF-ovog Water Risk filtera pokriva cijeli kontinent, ali ističe zemlje koje će se vjerojatno suočiti s najvećim rizicima do 2050., poput Grčke u kojoj bi 82 posto stanovništva i BDP-a moglo doći iz područja visokog ili ekstremnog rizika. U međuvremenu, tri četvrtine španjolskog stanovništva i BDP-a moglo bi se suočiti s visokim rizikom, dok se očekuje da će gradovi unutar sliva rijeke Guadalquivir (npr. Sevilla, Murcia, Granada i Cordoba) pretrpjeti najveći rizik od nestašice do 2050. godine.Zdrave rijeke bit će ključne za izgradnju otpornosti i prilagodbu utjecajima klimatskih promjena, ali 60 posto europskih rijeka trenutačno je nezdravo, unatoč zakonskoj obvezi Okvirne direktive o vodama EU da zaštiti i obnovi europska slatkovodna tijela i osigura da sve postignu dobar status do 2027. godine.Rizici vezani uz vodu već se dugo smatraju jednim od najvećih rizika s kojima se suočavaju poduzeća, svrstavajući se među pet najvećih globalnih rizika prema utjecaju Svjetskog ekonomskog foruma već desetljeće."Ovogodišnje suše, kao i alarmantne prognoze povećanog rizika od nestašice vode još su jedan poziv na buđenje - još jedno hitno upozorenje o potrebi djelovanja u vezi s vodom", ističe Kalauz. |
(DEPO PORTAL/md)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook
Komentari - Ukupno 19
NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!