Na središnjoj tržnici estonske prijestolnice Tallinna, kupci se trzaju dok gledaju dnevne cijene ljetnog voća i povrća poredanog u kutijama ispred njih. Na štandu koji je prodavao pakiranu i konzerviranu hranu, jedna je žena bacila pogled na svježe ispisane cjenike, okrenula se i otišla dok je prodavač samo slegnuo ramenima.

"Ljudi stvarno nisu sretni s time koliko stvari sada koštaju", kaže Anna Cordey, 19-godišnja studentica koja poslužuje na jednom od štandova s voćem. "Krive mene jer ja stojim pred njima, no mislim da znaju kako ja ne mogu puno učiniti u vezi s tim", dodaje, prenosi portal Politico, a prenosi Jutarnji.hr.

Usred inflacijske ‘oluje‘ izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu i dugotrajnim učincima pandemije, Estonija bilježi najbrži porast inflacije u eurozoni. Nedavni podaci pokazuju skok cijena na godišnjoj razini od 22,7 posto.

To uvelike nadmašuje prosjek europskog bloka - cijene u 19 zemalja koje kao valutu koriste euro porasle su 8,9 posto do kraja srpnja. Cordey kaže da maline na njezinom štandu, koje su prije godinu dana koštale oko 7 eura po kilogramu, sada koštaju 10,90 eura.

Na glavnoj cesti koja vodi od tržnice, oznake na benzinskoj postaji pokazuju da bezolovno gorivo košta 2 eura po litri, što je blizu nedavnih rekordnih razina.

Manvel Musaelyan, trgovac automobilima, stigao je u snažnom crnom BMW-u i rekao da su cijene nečuvene. "To je čisto sranje", rekao je Musaelyan. "Nešto se mora učiniti, vlada mora smanjiti poreze ili tako nešto. Ovo ne može dalje tako".

Trend inflacije znatno više od prosjeka, u Estoniji se može pripisati nizu čimbenika, uključujući skok cijena električne energije izazvan nestašicom i iznimno snažan oporavak estonskog gospodarstva nakon pandemije covida-19, koji je doveo do manjka radne snage i povećanja plaća.

Glavobolje za vladajuće

Prema estonskoj središnjoj banci, gospodarska proizvodnja zemlje bila je na kraju prošle godine oko 7 posto iznad razine prije pandemije. Njemačka, najveća europska gospodarska sila, naprotiv, nije se uspjela vratiti na snagu prije pandemije u istom razdoblju.

Na estonsku vladu, koja se suočava s izborima za šest mjeseci, pritisak raste. Premijerka Kaja Kallas ustrajala je na prilično strogoj fiskalnoj liniji od dolaska na vlast početkom prošle godine te je jasno dala do znanja da namjerava nastaviti ograničavati potrošnju.

Ona je svjesna da bi dijeljenje državnog novca građanima u nevolji moglo dovesti do veće potražnje u gospodarstvu, što bi izazvalo novi val inflacije. Istovremeno, takve bi isplate povećale državni deficit.

Također je ukazala da smanjenje carina na gorivo ne bi nužno išlo na ruku vozačima jer u zemljama poput Njemačke, gdje je takva politika isprobana, trgovci na malo nisu pridonijeli uštedama.

Nakon summita čelnika Europske unije krajem lipnja, Kallas je pozvala vlade EU-a da surađuju sa središnjim bankama kako bi se uhvatili u koštac s globalnim silnicama - invazijom na Ukrajinu i naslijeđem pandemije - koje stoje iza visoke inflacije i loših izgleda za gospodarski rast.

"Nalazimo se u teškoj situaciji, koja zahtijeva oprezne korake", rekla je Kallas.

Članstvo Estonije u eurozoni znači da zemlja ne može samostalno mijenjati kamatne stope kako bi odgovarale vlastitim ekonomskim potrebama, kao što je povećanje troškova zaduživanja sada, kako bi se prigušila gospodarska aktivnost, a time i cijene.

Ostatak teksta čitajte ovdje

(Jutarnji, DEPO PORTAL/mr)