video/ 'ostaje u magli koja zatvara vidike'

Kusturica otvorio dušu: 'Sarajevo je jedan klanac, nedonošče neuspjelog braka Osmanlija i Austrougara... Nema tu sreće!'

Mediji09.08.22, 14:39h

Kusturica otvorio dušu: 'Sarajevo je jedan klanac, nedonošče neuspjelog braka Osmanlija i Austrougara... Nema tu sreće!'
Na pitanje šta je njegov problem sa Sarajevom, Kusturica je kazao da je Sarajevo jedan klanac koji je formatiran za vrijeme otomanskog osvajanja i to je bilo plodno tle, te da ga je nadograđivala Austrougarska

 

 

 

Gostujući u podcastu "Na kafici s Marijom" koji vodi i uređuje Marija Šormaz, reditelj Emir Kusturica govorio je o rodnom Sarajevu, i šta je on, iz njegove perspektive, predstavljao nekada, a šta danas.

 

Na pitanje šta je njegov problem sa Sarajevom, Kusturica je kazao da je Sarajevo jedan klanac koji je formatiran za vrijeme otomanskog osvajanja i to je bilo plodno tle, te da ga je nadograđivala Austrougarska.

 

“On je bio jedno nedonošče neuspjelog braka Osmanilija i Austrougara. On je u tom svom jadu i u toj svojoj bijedi iznjedrio mnogo dobrih pojava. Meša Selimović je tamo napisao svoje romane, Ivo Andrić je pisao o Sarajevu, i ja sam neke filmove napravio, ali konstantni problem u tom gradu je poput one sure u Kur'anu gdje stalno bilježi gubitke. I to je ona filozofija gdje je “čovjek uvijek na gubitku”, a taj grad se najčešće zimi budi u magli, ostaje u toj magli koja zatvara pogled na vidik, a pri tom nema industrije po čemu je karakterističan. Sad ostaju te dvije ulice i dvije strmine koje te vode prema Sarajevskom polju u kome ne vidim da se razvija smisao za druge narodnosti osim za tu većinsku“, kazao je Kusturica i nastavio da objašnjava kako je većina nametnula svoja pravila manjini.

 

“Nema tu sreće zato što se tu razumijevanje prema drugima pretvara u borbu za nadvlast”, dodao je Kusturica.

 

“Jezik koji se tamo parktikuje, kako kaže Dante Alighieri 1313, kada nije postojao italijanski jezik pa se formatirao, on je rekao nek se uzme oblast u kojoj se koristi jedan dijalekt u kojoj se koristi najviše književnih djela, jer književna djela postaju najbolje mjerilo tog jezika. Ja nisam pročitao neke knjige koje bi mogle da unaprijede ono što se zvalo nekad srpski jezik, a što je od dolaska Austrije pa do druga Tita i uokvirenja te nacije, dovelo do otimačine i rasparčavanja srpskog jezika na mnoštvo drugih, posebno ukidanja ćirilice. Nema tu sreće zato što se tu razumijevanje prema drugima pretvara u borbu za nadvlast i majorizaciju kao  igre moći koje svugdje postoje. I tu je teško kreirati umjetnost ili nešto drugo. Oni su tamo dobili pored Bošnjaka najviše Arapa protiv čega ja nemam ništa. Mislim da ih je to sljedovalo jer ljubav prema istoku ih je i dovela ovdje, a pri tom je otjerala ili su Srbi dobrovoljno otišli. Postoji tamo još šest baba i Marko Vešović i ne znam koliko još Srba što je potvrda netolerancije, a ne ono na šta se oni pozivaju”, zaključio je Kusturica.

 

 

(N1, DEPO PORTAL/mr)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 375

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još