Solarna oluja će 19. jula, u večernjim časovima po evropskom i jutarnjim časovima po američkom vremenu, pogoditi Zemlju. Upozorenje dolazi iz NASA modela prognoze koji je primijenila naučnica Tamitha Skov, koja je ovu pojavu baklje opisala kao „filament u obliku zmije koja dolazi sa Sunca“.

Solarne oluje su zapravo ogromne eksplozije na Suncu. Pojavljuje se kao iznenadno, intenzivno osvetljavanje nekog regiona na Suncu, koje obično traje nekoliko minuta.

Oluje se javljaju kada se intenzivna magnetna polja na Suncu previše „prepletu“. Poput gumene trake koja puca kada je previše uvrnuta, zapletena magnetna polja oslobađaju energiju kada „pucaju“.

Solarne oluje emituju ogromne rafale elektromagnetnog zračenja – rendgenske zrake, ultraljubičasto zračenje, vidljivu svjetlost i radio talase. Energija koju emituje solarna oluja je više od milion puta veća od energije od vulkanske eksplozije na Zemlji!

S obzirom na to da sada imamo satelite i opservatorije za praćenje Sunca, oni su naša prva linija odbrane: da nas upozore kada nam solarna oluja potencijalno prijeti. Međutim, solarna oluja ne znači automatski katastrofu. U stvari, u nevolji smo samo ako se tri stvari dese odjednom.

Kada su solarne oluje opasne?

Prvo, solarna oluja mora imati odgovarajuće magnetno poravnanje u odnosu na našu planetu da bi prodrla u našu magnetosferu. Ako nema poravnanja, Zemljino magnetno polje će bezopasno odbiti većinu čestica.

Drugo, tipične solarne oluje se javljaju samo u fotosferi Sunca, ali postoje i one koje su u interakciji sa solarnom koronom – spoljnim slojem Sunčeve atmosfere. Takve oluje mogu izazvati izbacivanje koronalne mase. Izbacivanja koronalne mase su velika izbacivanja plazme i magnetnog polja iz sunčeve atmosfere – korone. Mogu da izazovu pustoš u strujnim mrežama, telekomunikacionim mrežama i satelitima u orbiti, kao i da izlože astronaute opasnim dozama radijacije.

Ako je izbačaj koronalne mase usmjeren pravo na Zemlju, a čestice se brzo kreću, to je ono što Zemlju stavlja u najveću opasnost. Kako naše električne mreže postaju međusobno povezane i dalekosežnije, naša infrastruktura se suočava sa većom prijetnjom od ovih nemira na Suncu.

Šta može da se desi – i zašto nismo pripremljeni?

Solarna oluja može izazvati ogromne količine električne struje da teče kroz žice koje povezuju infrastrukturu. To može dovesti do kratkih spojeva, požara, eksplozija, nestanka struje i gubitka komunikacije.

Potrošačka elektronika nije veliki problem; da ste znali da dolazi solarna oluja i da ste isključili sve u svom domu, većina vaših uređaja bi bila bezbjedna. Najveći problem je infrastruktura koja je postavljena za proizvodnju i prenos energije velikih razmjera; jer može doći do nekontrolisanih prenapona koji će pokvariti elektrane i trafostanice i pumpati previše struje u gradove i zgrade. Takva katastrofa bi potencijalno mogla da životno ugrozi hiljade ili čak milione ljudi.

Sada možemo da posmatramo Sunce sa daljine i da pravimo procjene kada bi oluje i izbacivanja koronalne mase mogli biti potencijalno opasni za Zemlju – ali oslanjamo se na nepotpune podatke. Samo mjerenjem magnetnih polja naelektrisanih čestica koje putuju od Sunca do Zemlje – i upoređivanjem sa orijentacijom Zemljinog magnetnog polja u tom trenutku – možemo znati da li će takav događaj biti potencijalno katastrofalan za našu planetu.

Proteklih godina oslanjali smo se na satelite za posmatranje Sunca – ali nažalost, do trenutka kada čestice dođu do satelita, prešle su 99 odsto puta od Sunca do Zemlje i obično će nas pogoditi između 15 i 45 minuta kasnije. To je daleko od idealnog vremena za reagovanje kada je u pitanju geomagnetna oluja.

U međuvremenu su razvijeni teleskopi optimizovani za mjerenje magnetnih svojstava Sunca. Oni će nam omogućiti da imamo upozorenje o solarnoj oluji puna tri do četiri dana prije nego što udari Zemlju.

Što se tiče strategija ublažavanja efekata solarnih oluja, danas smo samo malo bolje pripremljeni nego u prošlosti. Na većini stanica i trafostanica nemamo dovoljno uzemljenja da bismo velike indukovane struje usmjerili u zemlju umjesto u kuće, poslovne i industrijske zgrade.

Mogli bismo da naredimo elektroenergetskim kompanijama da isključe struje u svojim električnim mrežama, što bi moglo da smanji rizike i rizik od požara, ali to nikada ranije nije pokušano.

Čak bismo mogli da damo preporuke kako da se snađete u sopstvenom domaćinstvu, ali za sada ne postoje zvanične preporuke.

Rano detektovanje je prvi korak i čovječanstvo pravi velike naučne korake na tom frontu. Međutim, ključno je da u budućnosti pripremimo našu elektroenergetsku mrežu i građane Zemlje da budu spremni za solarne oluje.

(Nova.rs, DEPO PORTAL/md)