Danska je, navodi dopisnik Bi-Bi-Si-ja iz Kopenhagena, prva zemlja koja se odlučila na takav potez, iako njeno stanovništvo nije ni pretjerano gojazno ni naročito fizički neaktivno.

U toj zemlji je bicikl jedno od omiljenih prevoznih sredstava, ali je jedno od vladinih obrazloženja za skok cijena "brze hrane" u Danskoj bilo da "Danci nipošto ne žele da u budućnosti počnu da liče na Britance".

Velika Britanija, naime, trenutno ima najdeblju populaciju u čitavoj Evropi - jedna trećina djece i skoro dvije trećine odraslih u Engleskoj, Škotskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj su ili gojazni ili, kako se to stručno kaže, "morbidno gojazni".

Ako se taj trend nastavi, u naredne četiri decenije država će trošiti oko četrdeset milijardi evra godišnje samo na otklanjanje posljedica debljine svojih stanovnka, navode stručnjaci.

U trenutku kada je porez na cigarete povećan i njihova cijena u gotovo svim zemljama zapadne Evrope skočila, momentalno se smanjio broj pušača na čitavom kontinentu.

Postavlja se pitanje da li će i situacija sa slatkišima ispratiti sličan trend; u Danskoj, zahvaljujući novim vladinim mjerama, postoje neke indicije da broj gojazne djece po prvi put opada za posljednjih 60 godina.

Međutim, broj gojaznih među odraslima je u blagom porastu, i vlada se sada trudi da preokrene i taj trend.

U Danskoj tako čokolada, sladoled, čips, slatkiši i gazirana pića sada koštaju znatno više nego prije uvođenja vladinih mjera. Život u zemlji koja i inače ima jedan od najskupljih poreskih sistema u Evropi, za porodicu s djecom sada nije nimalo lak.

U ovom slučaju, država interveniše i izjednačava cijenu zdrave i nezdrave hrane - proizvodnja namirnica sa velikim procentom šećera, masti i soli je laka i jeftina, i vlada pokušava da potre tu razliku.

Međutim, proizvođači čokolade se sa svoje strane bune, i tvrde da postoji ozbiljna mogućnost da budu potpuno uništeni novim porezima, jer ih proizvodnja u Danskoj već košta basnoslovno.

Britanski stručnjaci, u međuvremenu, sa zanimanjem posmatraju posljedice novih mjera danske vlade, kako bi donijeli odluku da li bi sličnu taktiku trebalo da primijene i na domaćem tržištu. Sat, kako oni kažu, "ubrzano otkucava" - a na tasu se nalazi ne samo zdravlje čitave nacije, već i ogomni budžetski troškovi za zdravstvo.

(FENA, BLIN MAGAZIN/ma)