Bosna i Hercegovina i dalje bi trebala imati pouzdano snabdijevanje plinom, zahvaljujući višegodišnjoj saradnji s Gazpromom, ali i činjenici da BiH nema jedinstven stav o sankcijama Rusiji. Na konferenciji "Energetska sigurnost BiH i regiona u uslovima novih geopolitičkih karti", u Banja Luci, istaknuto je da su moguće i promjene, jer je događaje teško predvidjeti.

Bosna i Hercegovina je zavisna od uvoza gasa i nafte. Neki izvori snabdijevanja, prije svega nafte, mogu se promijeniti, ali za gas koji se u potpunosti uvozi iz Rusije trenutno nema alternative i svi oni koji koriste taj energent mogli bi osjetiti posljedice, javlja BHRT a prenosi Akta.ba.

"To je prije svega neki industrijski sektor, neki industrijski potrošači i Kanton Sarajevo zbog grijanja. S druge strane nafta i naftni derivati od kojih je BiH 100 posto zavisna, tu možda imamo najveći problem. Možda neće biti toliki problem snabdijevanje, ali će cijene vjerovatno rasti", kaže Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku Sarajevo.

Pored globalne energetske krize, dodatni problem za nas, kao članicu Evropske energetske zajednice, jeste energetska tranzicija koju zagovara Evropska unija. Time je predviđeno postepeno ukidanje proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva i uvođenje posebnih taksi za izvoznike iz zemalja koje se ne budu pridržavale evropskih direktiva.

"Bosna i Hercegovina nije spremna u ovom trenutku da se odrekne korišćenja i uglja i nafte tako da je sasvim sigurno da će se morati čekati neka rješenja u Evropi, a moraće se raditi i na domaćim rješenjima u koja uključujem i razvoj energetske efikasnosti gdje je BiH takođe na vrlo niskom nivou", navodi Miloš Šolaja iz Centra za lobiranje.

"BiH do kraja godine mora donijeti odluku o tome da li će prihvatiti evropski sistem trgovanja emisijom IUETS ili će biti podvrgnuta plaćanju takse, plaćanju poreza pri izvozu cementa, aluminija, čelika i električne energije“, kaže Miroslav Nikolić iz "Elektroprivrede HZHB" Mostar.

Dušan Proroković s beogradskog Instituta za Međunarodnu politiku kaže da je sukob u Ukrajini samo jedno bojište u hibridnom ratu koji se vodi između Rusije i Zapada, a u kojem se energenti koriste kao nekonvencionalno oružje.

"Završetkom ratnih dejstava oružanih dejstava u Ukrajini, najvjerovatnije da neće biti završetak hibridnog rata. To je nepovoljna okolnost za nas, pre svega kada govorimo o energetici, ali i kada govorimo o prehrambenoj bezbednosti", ističe Proroković.

Ono što je sigurno jeste da će snabdijevanje energentima u budućnosti biti krajnje neizvjesno, jer će cijene energenata određivati politika, a ne tržište. Rješenje za ovaj problem nema ni Evropa, a pogotovo BiH.

(DEPO PORTAL/md)