Mnogi među nama navikli su češće provjetravati svoje domove tokom i nakon pandemije, no ustaljeno je mišljenje da su neke osobe osjetljivije na propuh od drugih i vjeruju da se zbog prevelike cirkulacije vazduha mogu prehladiti. A šta na to kaže nauka?

Jesu li utemeljena upozorenja poput ovoga: "Zatvori prozor! Propuh je i svi ćemo se prehladiti!" Doktori kažu da se ne razbolijevamo zbog propuha, već zbog virusa, piše Hina  a prenose mediji.

No dodaju da izloženost propuhu utiče na naš organizam tako što se na našoj koži i ispod nje odvijaju procesi koji mogu rezultovati curenjem nosa ili ukočenim vratom.

Propuh je povezan s tzv. indeksom hlađenja, odnosno subjektivnim osjećajem vjetrovita vremena na koži. Što je veća brzina vjetra, to je osjećaj temperature niži, odnosno pothlađivanje je brže.

"Kada je temperatura minus pet stepeni, a vi ste negdje vani i ne duva vjetar, vaše tijelo zagrijava tanak sloj vazduha blizu kože", pojasnio je njemački otorinolaringolog Thomas Deitmer, glavni sekretar njemačkog udruženja za otorinolaringologiju, hirurgiju glave i vrata.

Poput mokrog odijela u hladnoj vodi

Taj tanki sloj vazduha izoluje vas od hladnoće. No hladan vjetar koji duva po vašem tijelu rastjeruje tu toplinu. Što jače duva, tijelo brže gubi toplinu i počinjete osjećati hladnoću. Taj se efekat pojačava ako vam je koža mokra, na primjer od znoja, jer zrak koji struji utiče na brže isparavanje vlage te tako brže "odnosi" toplinu iz tijela nego vazduh koji miruje.

Kada se površina vašeg tijela ohladi na hladnom vazduhu, koji osjećamo kao propuh, krvne žile se sužavaju, smanjujući protok krvi da bi se smanjio gubitak topline iz tople krvi. To može uticati i na sluznicu nosa i grla. Propuh djeluje tako da ih isušuje, oslabljujući njihovu imunosnu odbranu te vas čini osjetljivijima na viruse prehlade, pojasnio je Deitmer.

Ali ako ste zdravi, nećete se razboljeti samo zato što ste bili izloženi propuhu. Dr Michael Deeg, član njemačkog udruženja otorinolaringologa (BVHNO), spominje još jednu moguću posljedicu propuha: ukočenost vrata, posebno po toplom vremenu.

"Ako vam je vruće i sjedite ispred ventilatora ili vrlo blizu klima-uređaja ili otvorite prozor dok putujete automobilom, vazduh koji puše preko vaše tople i nerijetko znojne kože u nekim slučajevima može rezultirati napetošću u području vrata", tvrdi Deeg. Dodaje da se tijelo svojom temperaturom uvijek nastoji prilagoditi uslovima u okolini.

"Na površini naše kože nalaze se receptori koji mjere temperaturu kože. Problem s blagim propuhom je u tomu što je razlika u temperaturi vrlo mala pa je termoreceptori ne uspijevaju detektovati", objašnjava Deeg.

Tako se koža hladi, ali tijelo ne reaguje dovoljno brzo, što može uticati na sužavanje krvnih žila u predjelu vrata i posljedično dovesti do napetosti mišića koji se nalaze ispod.

I šta onda učiniti da vas "propuh ne ubije"?

Prije svega uključujte ventilatore po vrlo toplom vremenu samo nakratko i pazite da vam ne budu preblizu. Da se ne biste pothladili od isparavanja vode na koži nakon plivanja, odmah skinite mokri kupaći kostim.

I premda bi vam moglo goditi kad biste u potpunosti otvorili prozore automobila u kojemu se vozite, a pritom ste i znojni, radije nemojte. A koristite li klima-uređaj nemojte dopustiti da ventilacija duva direktno prema vama.

Slobodno provjetravajte prostorije i zimi, kada je vani vrlo hladno. Ako ste zdravi, stručnjaci preporučuju da širom otvorite prozore na nekoliko minuta kako biste omogućili ulazak svježeg vazduha u prostoriju. Ako vam je pritom hladno zbog vjetra, obucite nakratko još jedan sloj tople odjeće ili jednostavno privremeno izađite iz prostorije.

(Index.hr, DEPO PORTAL/md)