Površna istraživanja o liječenju kovida obmanula su ljekare u Republici Srpskoj i širom svijeta koji su pod uticajem neutemeljenih članaka nemilice propisivali antibiotike, što je, ispostavilo se, bio pogrešan korak koji je doveo do teških upala debelog crijeva kod pacijenata.

Upozorio je na to dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci Ranko Škrbić, a potvrđuju i njegove kolege, specijalisti porodične medicine, ističući da je nedostatak provjerenih informacija u protekle dvije godine napravio haos.

Škrbić je upozorio da je upotreba antibiotika u vrijeme pandemije povećana za 40 odsto u bolničkim i vanbolničkim uslovima i naglasio da to nije samo lokalni, već globalni problem.

"Kada se pojavio kovid u Kini, prve instrukcije su bile da dajemo antivirusne lijekove kojima raspolažemo, za koje je odranije bilo poznato da djeluju na viruse. Rezultati nisu bili ohrabrujući, potom se pokušalo sa 'hidroksihlorokinom' i tu je bilo mnogo prevara i zabluda. Čak je urednik poznatog časopisa 'Lanset' objavio članak o efikasnosti 'hlorokina' koji je bio neprovjeren, da bi se kasnije 150 naučnika pobunilo, ukazujući da je zasnovan na pogrešnim premisama, a glavni urednik je morao da se 'pospe pepelom' i povuče članak", ispričao je Škrbić.

On za Glas Srpske objašnjava da je prekomjerno propisivanje antibiotika započelo nakon što je jedan Francuz objavio članak o istraživanju zasnovanom na malom uzorku, svega 36 pacijenata, od kojih je 16 koristilo "azitromicin" (sumamed).

"Istraživanja su pokazala da taj antibiotik djeluje u laboratorijskim uslovima. Svi su počeli da ga koriste. Postojao je strah da se na kovid upalu pluća nadoveže neka bakterijska upala i svi redom su propisivali antibiotike", istakao je Škrbić.

Dodao je da zemlje širom svijeta iznose podatke o neracionalnoj upotrebi antibiotika, a isto je i u Republici Srpskoj, koja je dovela do toga da je znatan broj ljudi dobio teški proliv, kolitis, odnosno upalu debelog crijeva.

"Globalno je situacija bila teška. Usljed nedostatka adekvatne terapije bili smo u zabludi da će antibiotici pomoći i da ćemo spriječiti neke komplikacije, a od svih potvrđenih kovid pacijenata svega 3,5 odsto njih je imalo potrebu za antibioticima jer su uz to imali i bakterijsku upalu i to se uglavnom dešava u bolničkim uslovima", zaključio je Škrbić.

Specijalistkinja porodične medicine u Domu zdravlja Bijeljina Bojana Paleksić rekla je da je prekomjernom upotrebom antibiotika napravljena katastrofa kada je riječ o opštem zdravlju stanovnika.

"U posljednje dvije godine upotreba antibiotika dostigla je razmjere kakve nismo ni sanjali. Ne postoji nikakvo opravdanje da pacijentu za koga znate da je kovid pozitivan, na virusnu bolest, propišete antibiotik. Nijedna smjernica koju smo dosad imali nije podrazumijevala uključivanje antibiotika u ambulantnim uslovima", rekla je Paleksić.

Pojašnjava da je na samom početku pandemije postojala priča da “azitromicin” (sumamed) može da pomogne kod kovid infekcije, kao što je postojala i priča za neke antireumatike.

"Ispostavilo se da su te studije netačne. Nema opravdanja za to što se radilo. Druga stvar je kada su pacijenti u bolnici i kada postoji i bakterijska infekcija, tada se daje antibiotik", objasnila je Paleksić.

Specijalistkinja porodične medicine u Domu zdravlja “Sveti Pantelejmon” u Kotor Varošu Cvijeta Kovačić rekla je za Glas Srpske da se na početku ništa nije znalo o virusu, te da su i ljekari u RS postupali u skladu sa svjetskim propisima.

"Vremenom se uvidjelo da je to virusna upala i da je upotreba antibiotika prekomjerna, te da je jedina opcija simptomatska terapija. Ponekad je bilo teško objasniti pacijentu da ne treba da pije antibiotik, jednostavno smo ušli u neki začarani krug. Bilo je za očekivati da će doći do rezistencije i da će se pojaviti infektivne bolesti koje izazivaju jače komplikacije", rekla je Kovačićeva.

Rezistencija

Ranko Škrbić je istakao da je plan da struka sjedne za sto i napravi presjek stanja u vezi sa rezistencijom bakterijskih sojeva na antibiotike.

"Postoje bakterije koje su sada više od 80 odsto rezistentne i moraćemo zaustaviti primjenu takvih antibiotika ne bismo li došli u situaciju da te bakterije 'zaborave' na njih i za koju godinu postanu ponovo osjetljive, jer nemamo izbora, nema novih antibiotika", naglasio je Škrbić.

(Nezavisne.com,. DEPO PORTAL/md)