Operativno-komunikacijski centar BiH - 112 u Sarajevu počeo je sa radom 8. januara, ali oni koji iz RS pozovu taj broj, umjesto operatera, čuju zvuk koji obavještava da broj nije u funkciji.

Iz Ministarstva bezbjednosti BiH uvjeravaju da čine sve da sistem proradi što prije, a iz službi za spasavanje upozoravaju da su po opremljenosti miljama daleko od evropskih standarda. Vatrogasci upozoravaju da vatru još gase kantama, a iz gorske službe spasavanja da na polijetanje ekipa helikopterom čekaju pola dana.

Generalni sekretar Vatrogasnog saveza RS Nikola Santrač kaže da je sistem jedinstvenog broja 112 generalno dobar, ali dok god vatrogasci muku muče sa osnovnom opremom, od sprovođenja tog sistema nema ništa. “Za to treba pripremiti ljudstvo, opremu i sve ostalo. To dobro funkcioniše u Italiji i Francuskoj, recimo, ali mi smo daleko od toga“, smatra Santrač. Ako je za utjehu, vatrogasci u RS su u posljednje tri godine zanovili više opreme nego u prethodnih 50 godina.
„Sada imamo oko 1.100 vatrogasaca u RS, a evropski je standard na 1.000 stanovnika jedan vatrogasac. Osim toga, od momenta dojave požara do dolaska ekipe na teren trebalo bi najviše da prođe od 13 do 15 minuta. Kako vatrogasna jedinica iz Banjaluke da stigne u Stričiće za 15 minuta?“, pita Santrač. Napominje da sistem 112 ima dosta mana, jer dragocjene minute izgube dok dispečer rasporedi ekipe.
„Vatrogasci su do sada telefonski objašnjavali građaninu kako da postupa dok jedinica ne stigne na teren. Na primjer, uputimo ga kako da zavrne plin ili pomogne nepokretnima“, objašnjava Santrač. Dodaje da bi zbog toga vatrogasci mogli da budu protiv novog sistema dojave.

Načelnik sarajevske stanice Gorske službe spasavanja Podžo Adnan upozorava da će sistem 112 podrazumijevati osnivanje državne gorske službe. Zvaničnu gorsku službu RS za sada nema. „U odnosu na 2003. lane smo imali pet puta više intervencija, a oko 80 odsto opreme je izrabljeno i treba je što prije obnoviti. U Hrvatskoj od momenta dojave do ukrcavanja ekipa u helikopter prođe oko 17 minuta, a kod nas pola dana“, kaže Adnan. Do sada ih, tvrdi Adnan, niko iz vlasti nije obavijestio kako će funkcionisati novi sistem 112.

I u Ministarstvu bezbjednosti BiH priznaju da dispečerski centri nemaju dovoljno obučenog kadra i da će za funkcionisanje broja za hitne slučajeve biti potrebno mnogo novca. Kažu da će u RS, recimo, biti pet lokalnih centara i da će Centar 112 profunkcionisati početkom sljedeće godine. Međutim, u Republičkoj upravi civilne zaštite nisu tako optimistični. Direktor Uprave Milimir Doder kaže da im za to treba oko dva miliona KM. Računamo na donaciju iz Danske, ali i novac iz Ministarstva bezbjednosti BiH. „Taj sistem evropskog broja za hitne slučajeve podrazumeva potpuno novu i digitalizovanu opremu. Sve službe civilne zaštite u BiH imaju zastarjelu opremu, a potreban nam je i obučen kadar. To se naročito odnosi na operatere koji moraju da znaju strane jezike“, napominje Doder. Podsjeća da u RS već postoji kratki broj 121, a kaže da će BiH vjerovatno pored broja 112 zadržati i stare za poziv hitnoj službi, vatrogascima ili policiji.

Broj 112 koristi tek polovina Evropljana

Mada je uveden još devedesetih godina prošlog vijeka, u mnogim zemljama EU broj 112 funkcioniše paralelno sa nacionalnim brojevima za policiju, vatrogasce Hitnu pomoć... Međutim, Danska, Finska, Holandija, Portugal, Švedska, Malta i Rumunija koriste isključivo 112 sistem kao nacionalni. Ovogodišnje istraživanje Evrobarometra pokazuje da postojanje jedinstvenog broja, 76,8 odsto građana EU smatra vrlo korisnim. Međutim, u slučaju nužde tek polovina se izjasnila da bi pozvala 112, a druga polovina da bi ipak pozvala stare brojeve.

(BLIC.RS/J.Vujić, FOTO: S.Pašalić)