ZORAN BIBANOVIĆ/ građanska bih i evropska unija
Alkar Gabriel Eskobar – 'u ništa'! Ali, gospodin još može da uhvati svoje izjave u letu i pripiše bodove u svoju korist!
07.04.22, 20:04h
Rečeno riječnikom sinjskih alkara, pogodak u donja dva polja alke naziva se „u jedan“, pogodak u gornje polje naziva se „u dva, a u sredinu malog kruga „u sridu“. U slučaju da je alkar samo dodirnuo alku, kaže se „u ništa“, a u slučaju potpunog promašaja alke, kaže se „promašio“.
Smisao nije puka pobjeda već rješavanje same težine zadatka. Svaki pogodak „u sridu“ slavi se oglašavanjem limene glazbe i pucnjem iz „mačkula“ starinskog topa. Međutim, postoji i presedan da alkar odbije alku sa držača, uhvati je u letu i nabije na koplje, pripisuje mu se broj pogođenih bodova plus još tri boda.
Mediji nas izvještavaju da je specijalni američki izaslanik za zemlje zapadnog Balkana g. Gabriel Eskobar (G. Escobar) ovih dana izjavio da Bosna i Hercegovina može biti građanska država tek kada uđe u Evropsku uniju. Do tada je okvir Dejtonski sporazum. Srbija nije najteža tema. Titulu nosi Bosna i Hercegovina?! Saradnja Dodika i Čovića je čista korupcija. Bosna i Hercegovina trenutno nije funkcionalna država jer bh. institucije već dugo nisu učinkovite „što nije posljedica Dejtonskog sporazuma već izostanak dobre volje“ političkog vođstva…?!
Provođenjem navedenih presuda Evropskog suda za ljudska prava Bosna i Hercegovina bi postala građanska država. Rješavanjem ubistava mladića Dženana i Davida država bi krenula putem reforme pravosudnih institucija
Da bi kao građanin novinar obrazložio dosadašnje aktivnosti američkog izaslanika moram se osvrnuti na daleku prošlost sve do Očeva osnivača Sjedinjenih američkih država – SAD, koji su bili pod velikim uticajem filozofa kao što su Lok, Monteskje i Hjum (John Locke, Charles-Louis de Secondat Montesquieu i David Hume). Navedeni filozofi su vjerovali da je nerazumno oslanjati se na dobrotu ljudske prirode ili prosvjećenu politiku, već da je potrebno stvoriti pravni okvir samostalne demokratije sa jakim institucijama i sistemom kontrole i uravnoteženosti. Na dan 4. jula 1776. godine, trinaest tadašnjih britanskih kolonija u kojima je uzgred rečeno tada vladalo ropstvo, je potpisalo Deklaraciju nezavisnosti koja proklamira „da su svi ljudi stvoreni jednaki i da ih je Tvorac obdario izvjesnim neotuđivim pravima kao što su život, sloboda i traženje sreće“. Doneseni Zakon o pravima predstavlja ono na šta svi ljudi imaju pravo uprkos bilo koje vlasti na kugli zemaljskoj.
U Aneksu 4. (Ustav Bosne i Hercegovine) u članu II Ljudska prava i fundamentalne slobode u stavu 2. (Međunarodni standardi) je navedeno da ljudska prava i fundamentalne slobode imaju prioritet nad svakim drugim zakonom. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Pudarić i Šlaku protiv države Bosne i Hercegovine, presudio je kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima koje nisu provedene već su u međuvremenu volšebno prerasle u nepostojeći hrvatski problem. Provođenjem navedenih presuda Evropskog suda za ljudska prava Bosna i Hercegovina bi postala građanska država. Rješavanjem ubistava mladića Dženana i Davida država bi krenula putem reforme pravosudnih institucija.
Tezu Eskobara da Srbija nije najteža tema i da titulu nosi Bosna i Hercegovina mogli bi prihvatiti samo kao sjajnu šansu da iz BiH krene rješavanje posljedica dogovorenog rata, pokrenutog radi pljačke
Historija je pokazala da su najveće prijetnje višeetničkom sastavu američkog društva uvijek dolazile u trenucima geopolitičkog povlačenja i izolacionizma, koji je opet dolazio u trenucima zanemarivanja etičke strane američke spoljne politike. Administracija predsjednika Bajdena (Joe Biden) je ponovo etički princip poštivanja ljudskih prava uvela u sami vrh američke spoljne politike. Rasprave šta je primarno, materijalni interes naroda ili ljudska prava administracija je vratila u okvire tradicionalnog američkog shvatanja svetih ljudskih prava. Ta sveta prava prvenstveno govore o pravima pojedinaca u odnosu na državu, a pogotovo na etničku skupinu o kojoj američka tradicionalna liberalna politička filozofija uopće ni ne raspravlja.
Invazija Rusije na Ukrajinu je dramatično polarizirala američke i evropske poglede na vanjskopolitičke prioritete: materijalni ili etički interes? Mi osuđujemo zločine ruskog režima nad građanima Ukrajine, ali nismo za uvođenje sankcija jer nam se to ne isplati – rezoniraju mnogi režimi u Evropi i svijetu.
Uspjeh mirovnih pregovora u Dejtonu (1995.) je ostvaren konačnim uključivanjem agresora na BiH (Srbija i Hrvatska) koji su se u međuvremenu lažno samoproglasili jemcima, garantima Dejtonskog sporazuma. Tezu Eskobara da Srbija nije najteža tema i da titulu nosi Bosna i Hercegovina mogli bi prihvatiti samo kao sjajnu šansu da iz BiH krene rješavanje posljedica dogovorenog rata, pokrenutog radi pljačke.
Mala Bosna i Hercegovina im pruža izvanrednu historijsku šansu da učvrste svoje moralno i duhovno vođstvo u čitavom svijetu za XXI stoljeće
Procjenjuje se da je vrijednost otuđene bosanskohercegovačke društvene imovine (u međuvremenu dekretom proglašena državnom) u Hrvatskoj oko deset milijardi, a u Srbiji oko 8 milijardi eura. Susjedne zemlje neće da potpišu ugovor o granici sa Bosnom i Hercegovinom jer su bukvalno otele more, hidro i elektroresurse (Buško jezero i HE na Trebišnjici), a šokantna krađa hidro resursa Bosne i Hercegovine se odvija i dalje u HE Zvornik (1957-2022.) i HE Bajina Bašta (1968-2022.) na rijeci Drini, akumuliranoj vrijednosti od milijarde eura. Sve to je detaljno i precizno opisano u studiji Elektroprivrede BiH (2004.) koja je predana tadašnjem Vijeću ministara BiH.
Izgradnju navedenih centrala u ogromnom postotku su platili građani Bosne i Hercegovine, a manji ostatak na primjer, izgradnju hidroelektrana na Drini su platile sve bivše republike ex. Jugoslavije. Srbija za HE Zvornik nije izdvojila ni jednu marku, a u izgradnji HE Bajina Bašta je učestvovala sa 0,2 odsto. Jedini trošak je bila izgradnja dalekovoda koji struju vode u unutrašnjost Srbije.
Osim države Bosne i Hercegovine Srbija i Hrvatska pljačkaju i općine izbjegavajući plaćanje naknade za potopljeno zemljište. Pljačka hidropotencijala i svih građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na etničku pripadnost i dalje traje zahvaljujući uspostavljanju Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede RS i Elektroprivrede HZHB. Napokon, R Srbija ovih dana (2022.) sebi gradi HE Buk Bijela, do sada najveću hidroelektranu na rijeci Drini, u potpunosti na teritoriji Bosne i Hercegovine isključivo za svoje potrebe što je do sada nezabilježeno u svijetu?!
Što se tiče gospodina Gabrijela, rečeno žargonom alkara, još uvijek postoji mogućnost da on uhvati svoje izjave u letu i pripiše broj pogođenih bodova plus još tri boda u svoju korist
Izjave o očuvanoj bezbijednosti u Bosni i Hercegovini u kojoj se vodi tridesetogodišnji hibridni rat protiv svih građana sve tri najveće etničke skupine; očuvanoj bezbjednosti u zemlji sa najvećom stopom migracije na svijetu (preko 50% – prema podacima UNDESA); u zemlji koja je do posljednjeg rata bila najveći industrijski region na Balkanu sa BDP u prosjeku EU (jedina u ex. Jugoslaviji) su u najmanju ruku degutantne.
Bosna i Hercegovina posjeduje pravosnažne presude Haškog tribunala (ICTY), presude Evropskog suda za ljudska prava, presude sudova u Luksemburgu, New Yorku… Imovina susjednih zemalja u BiH je vraćena. Zapadni svijet, a posebno SAD, Njemačka i Velika Britanija… imaju historijsku priliku da discipliniraju i kazne dogovorenu ratnu pljačku umreženih oligarha. Mala Bosna i Hercegovina im pruža izvanrednu historijsku šansu da učvrste svoje moralno i duhovno vođstvo u čitavom svijetu za XXI stoljeće.
Što se tiče gospodina Gabrijela, rečeno žargonom alkara, još uvijek postoji mogućnost da on uhvati svoje izjave u letu i pripiše broj pogođenih bodova plus još tri boda u svoju korist.
Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.
(DEPO PORTAL/ad)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook
Komentari - Ukupno 4
NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!