Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila da li će se i pored blokada i opstrukcija održati oktobarski izbori u Bosni u Hercegovini. Sagovornici su bili Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke i Slavo Kukić, profesor Sveučilišta u Mostaru.

Bilo je riječi o tome da li će se do maja, kada treba da budu raspisani izbori, postići dogovor o izmjenama izbornog zakona ili će se u oktobru glasati po postojećem zakonu, koliko je realna prijetnja Dragana Čovića da bi Hrvati mogli bojkotovati izbore ukoliko ne budu usvojene izmjene izbornog zakona i šta bi time izgubili njegova stranka i on lično, kako zvanični Zagreb u Briselu lobira za odlaganje izbora i kako ministar finansija Vjekoslav Bevanda odugovlači odobrenje budžeta za pripremu izbora.

Razgovaralo se i o tome koliko bi na održavanje izbora mogla uticati činjenica da Dodik i Čović ne priznaju legalnost Centralne izborne komisije, da li će, ukoliko ne budu usvojene izmjene izbornog zakona, Hrvatski narodni sabor pokrenuti pitanje federalizacije Bosne Hercegovine što je Čović najavio u pismu Briselu i Vašingtonu, kao i o tome da li će se sadašnji hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić ponovo kandidovati u oktobru i kako bi na to reagovali Čović i zvanični Zagreb koji odbijaju svaki kontakt sa Komšićem.

Omer Karabeg: Bliže se izbori, a nikako da se postigne sporazum o izmjenama izbornog zakona. Prije petnaestak dana propali su još jedni pregovori. Mislite li da se može desiti da do maja, kada treba da budu raspisni izbori, ne budu usvojene izmjene izbornog zakona?

Tanja Topić: Ne očekujem bilo kakvu vrsta dogovora oko izmjene izbornog zakona, odnosno ne vidim spremnost naših kvazipolitičkih elita za tu vrstu iskoraka. Ali sam gotovo sto posto uvjerena da će i bez tog dogovora izbori biti održani u oktobru ove godine.

Podsjetila bih da je nekoliko značajnih zemalja poručilo da se izbori u Bosni i Hercegovini moraju održati, a nedavno je stigla i vrlo jasna potvrda iz Ureda visokog predstavnika Bosne i Hercegovine da će izbora biti. Nagovještaji nekih političkih aktera da bi mogli bojkotovati izbore zapravo su pucanj u prazno. Jer samo ako učestvuju na izborima oni mogu nastaviti sa blokadama koje su činili i do sada.

Ono što mene zabrinjava je da vladajuće političke partije neće usvojiti onaj dio izmjena izbornog zakona koji se tiče transparentnosti izbornog procesa što će im naravno obezbjediti ostanak na vlasti.

Omer Karabeg: Koliko znam, Dragan Čović, lider bosanskohercegovačkih Hrvata, stavio je do znanja da bez izmjena izbornog zakona nema uslova za izbore. Mislite li da bi Hrvati ipak mogli bojkotovati izbore ako se bude glasalo po sadašnjem zakonu?

Slavo Kukić: Ne vjerujem u to. Budite bez brige. Bilo kakav izborni zakon da bude - postojeći ili izmijenjeni - Dragan Čović i HDZ će izaći na izbore. Razloga za to je više.

Prvo, Dragan Čović je floskulama o podređenom položaju Hrvata toliko homogenizirao svoje biračko tijelo da praktično ne mora da vodi predizbornu kampanju. On ima i druge razloga da sudjeluje na izborima. Pogledajmo šta bi se desilo da bojkotira izbore. To bi značilo gubitak dobrih plaća sa državnih jasala za tisuće njegovih najbližih suradnika. Pet-šest tisuća najvjernijih HDZ-ovaca ostalo bi bez pozicija u različitim državnim institucijama što bi otvorilo pitanje njihove dalje lojalnosti svome šefu. Jasno je da se Čović u takvu situaciju neće dovesti.

S druge strane, on ima i osobnih razloga. Neučestovanjem na izborima on postaje, da tako kažem, običan građanin. Ne bi imao imunitetsku zaštitu za ono što je činio prethodnih 20 godina zbog čega se svugdje u svijetu završava na istom mjestu - u zatvoru. On se u takvu situaciju neće gurnuti jer je participacija u vrhu vlasti za njega garancija da je zaštićen od mogućeg pravnog progona. To je za njega najsigurnija pozicija, a može je osigurati samo sudjelovanjem na izborima.

Dakle, ne treba se brinuti što se HDZ-a i Dragana Čovića tiče. Oni malo puškaraju, šalju dimne signale, ali bojkota neće biti.

Nastavak razgovora čitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)