Nastavak invazije na Ukrajinu, gdje su poljoprivrednici prinuđeni da ratuju umjesto da obrađuju polja, mogao bi imati teške globalne posljedice kakve nisu viđene od Drugoga svjetskog rata, piše u subotu Jutarnji list.

Gladuje 44 miliona ljudi u 38 zemalja. Gotovo 283 miliona ljudi u 81 zemlji suočeno je s problemima u nabavci hrane ili je pred rizikom da ih osjeti. Za njih bi bilo kakvo pogoršanje situacije moglo imati pogubne ishode.

Je li nakon ekonomskog udara koji je donijela pandemija koronavirusa, inflacije te sada rata koji bjesni Ukrajinom svijet suočen s mogućom velikom prehrambenom krizom, pitanje je koje ovih dana kruži medijima i međunarodnim forumima. Alarm je svakako oglašen.

Direktor UN-ova Svjetskog programa za hranu (WFP) David Beasley ove sedmice je u Vijeću sigurnosti dramatično upozorio da bi nastavak invazije na Ukrajinu, gdje su poljoprivrednici prinuđeni da ratuju umjesto da obrađuju polja, mogao imati teške globalne posljedice kakve nisu viđene od Drugoga svjetskog rata.
 

I dio zapadnih analitičara govori da ruska agresija prijeti rasplamsavanjem šire krize jer istodobni poremećaji žetve i proizvodnje umjetnih gnojiva, koji se događa zbog poskupljenja prirodnog plina, dižu cijene hrane i šalju valove ekonomskog šoka širom svijeta.

Moguće je da se stvara “savršena oluja” koja će donijeti “kataklizmični rast cijena hrane” kako je, ipak, za časopis Foreign Policy procijenila Ertharin Cousin iz think tanka Chicago Council on Global Affairs, ujedno bivša direktorica Svjetskog programa za hranu.

U svakom slučaju, globalna prehrambena kriza za sve na kugli ne bi značila isto. Za siromašnije dijelove svijeta ona podrazumijeva ozbiljne nestašice, dalje širenje gladi, humanitarnu katastrofu, pa i izbijanje političkih nemira, dok bi u razvijenim zemljama više bila riječ o logističkom i socijalnom problemu, teškoćama s uobičajenim opskrbnim lancima i širenju sloja ljudi koji si zbog visokih cijena ne mogu priuštiti dovoljno kvalitetne hrane.
 

Probleme u opskrbi zbog svoje ovisnosti o uvozu pšenice, jestivog ulja i kukuruza upravo iz Ukrajine i Rusije prvenstveno su ovog proljeća osjetile zemlje na Bliskom istoku i u Africi, a rast cijena energenata, umjetnih gnojiva i transporta pritišće poljoprivrednu proizvodnju više-manje posvuda, piše novinarka Jutarnjeg lista.

(DEPO PORTAL/md)