Rat je trajao tek deset sati kada se Andrij Melnik pojavio pred medijskim kamerama u glavnom gradu Njemačke. Odjeven u tamno odijelo i tamnu kravatu, kao i uvijek elegantan, ukrajinski ambasador govoro je o događajima u svojoj domovini: Rusija je započela rat uništenja, tenkovi se iz Bjelorusije kreću prema Kijevu, a vojna agresija ima dimenziju kakvu nismo vidjeli od Drugog svjetskog rata, rekao je on.

Melnik govori slobodno, s blagim naglaskom. Kaže da je malo spavao. Njegova nećakinja u Kijevu je, kaže, provela noć u skloništu od zračnih napada, što ga deprimira. Njegove riječi čine da se rat na nekoliko trenutaka čini blizu u zgradi ambasade u Berlinu nedaleko od Friedrichstrasse. Čim uđete prenosi atmosferu kao da ste u Kijevu, udaljenom 1200 kilometara.

Ambasador upozorava da je Rusija objavila rat i Europi. Val izbjeglica je, kaže, neizbježan. Kao i sedmicama prije, poziva na zaustavljanje Sjevernog toka II i na isporuku oružja. Savezna vlada mora, kaže on, uvjeriti Putina da zaustavi "ludilo".

Onaj koji neumorno opominje

Ispred zgrade ukrajinske ambasade u Berlinu u tim satima prvi ljudi polažu cvijeće i svijeće. Njemački ministar privrede Robert Habeck dolazi u ambasadu na razgovor, dok hiljade ljudi ispred ureda kancelara pozivaju saveznu vladu da se konačno pokrene. Tri dana kasnije, kancelar Olaf Scholz u Bundestagu najavljuje prekretnicu u njemačkoj vanjskoj politici. Melnik, koji prisustvuje sjednici Bundestaga u loži za goste, biva dočekan dugotrajnim pljeskom.

Usred rata, on ostaje neko ko neumorno opominje, ko govori Nijemcima o savjesti, bilo da je riječ o oružju, zoni zabrane letova iznad Ukrajine ili zaustavljanju isporuke nafte i plina iz Rusije.

Od početka rata naišao je na više razumijevanja. No, nakon početnog šoka zbog ruske agresije, oni koji žele ugoditi Putinu ponovno se oglašavaju. Neki stručnjaci zahtijevaju prekid rata kapitulacijom Ukrajine – ne uzimajući u obzir što ljudi u toj zemlji žele.

„Nepodnošljivo"

No, svojim nimalo diplomatskim i elegantnim načinom izražavanja optužbi na račun visokih političara, a ponekad i grubim jezikom, on međutim u Berlinu već odavno nailazi na ogorčenost.

Protiv saveznog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera u febuaru je iznio ozbiljne optužbe kada je Steinmeier branio Sjeverni tok II kao "gotovo posljednji most između Rusije i Europe". Melnik je nazvao "ciničnim" to što se savezni predsjednik pozivao na "širu sliku" upućujući na njemačku krivnju u Drugom svjetskom ratu. Ukrajinac je oštro kritizirao Steinmeiera zbog izjednačavanja Rusije sa Sovjetskim Savezom. Neizmjerne patnje drugih naroda SSSR-a potpuno su zanemarene, rekao je on.

Obratio se i njemačkom kancelaru. Činjenica da Scholz do sada odbija zaustaviti uvoz ​​energente iz Rusije je nož u leđa Ukrajini, rekao je Melnik za "Welt". Nekoliko dana kasnije jedan je političar SPD-a izgubio živce. "Smatram ovog 'ambasadora' u međuvremenu nepodnošljivim", napisao je Sören Bartol, državni sekretar u Ministarstvu građevine, u svom postu na Twitteru, objavljenom 16. marta. Međutim, kasnije ga je obrisao i izvinio se.

Nedostatak diferencijacije

Melnik svojim protivnicima daje argumente izjavama o bataljonu Azov. Desničarski ekstremistički pokret nastao je tokom rata na istoku Ukrajine koji je započeo 2014. godine. Njegovo političko krilo njeguje veze s ekstremistima krajnje desnice u Europi. Vojni dio uključen je u Nacionalnu gardu i pod komandom je Ministarstva unutarnjih poslova u Kijevu. Organizacija UN-a za ljudska prava OHCHR optužuje puk Azov za kršenje ljudskih prava. Također je uključen u aktualnu bitku za Mariupolj, ali s oko 2000 ljudi predstavlja samo mali dio ukrajinskih snaga.

Melnik prije svega smatra da ruska propaganda koristi puk Azov kao "lažni narativ" o "denacifikaciji" Ukrajine, koji se koristi za opravdavanje, kako on kaže, rata protiv žena i djece u Mariupolju. U ovoj situaciji teško je voditi diferencirano suočavanje sa nacionalizmom između desnog ekstremizma i volje za afirmacijom i opstankom.

To vrijedi i za kontroverznu povijesnu osobu Stepana Banderu. Melnik je položio cvijeće na grob ukrajinskog nacionalista u Münchenu 2015. godine. Tokom Drugog svjetskog rata Bandera je privremeno surađivao s Wehrmachtom. Ali kasnije je bio zatvorenik u koncentracijskom logoru Sachsenhausen, na kraju ga je ubio KGB. I u ovom slučaju sadašnja situacija ostavlja malo prostora za diferenciranje i priznavanje neuspjeha kada je riječ o suočavanju s Drugim svjetskim ratom - s obje strane.

Melnik odražava atmosferu u ruskom susjedstvu

Sam Melnik je kao dijete doživio posljednje godine Sovjetskog Saveza. Ovaj 46-godišnjak je odrastao u akademskoj porodici u Lavovu, u zapadnoj Ukrajini, a nakon raspada Sovjetskog saveza dobio je priliku studirati međunarodne odnose na Univerzitetu u Lavovu. U stanice njegove diplomatske karijere ubraja se ukrajinski konzulat u Hamburgu i ambasada u Beču. Nakon pozicija u vladi u Kijevu, 2014. godine dolazi na mjesto ambasadora u Njemačkoj – upravo one godine kada je počeo rat na istoku Ukrajine.

Kada govori o odbrani Europe u Ukrajini, on ponavlja stavove mnogih u njegovoj domovini i u ruskom susjedstvu. Zastupnici ukrajinskog parlamenta, primjerice, također su upozorili u razgovorima na Putina. Nešto slično moglo se čuti u Estoniji, Gruziji ili i u Švedskoj.

Aktualni njemački ministar privrede Habeck tokom prošlogodišnje posjete istočnoj Ukrajini dao se uvjeriti da Ukrajini, kako je rekao, treba odbrambeno oružje.

„Njemačka politička elita živi u svom svijetu"

Ukrajinski novinar Denis Trubetskoy, koji piše za njemačke medije iz Kijeva, smatra da je Melnik u istom rangu s relativno mladim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom: "On također govori vrlo jasno i uvijek je jasno govorio ambasadorima grupe G7 kada je s nečim nezadovoljan ili kada su se, prema njegovom mišljenju, previše miješali u unutarnje stvari Ukrajine."

U osnovi, on misli da je to dobra stvar, kaže Trubetskoy. Kada je riječ o tonu koji koristi Melnikov i njegovim jasnim izjavama upućenim Nijemcima, ovaj novinar je bio "malo skeptičan". No na kraju je, kaže on, Melnik često bio u pravu, čak i sa svojim stalnim zahtjevima za isporukom oružja. Trubetskoy se prisjeća mnogo kritizirane sjednice Bundestaga nakon govora predsjednika Volodimira Zelenskog i kaže: To da je njemačka politička elita ljuta na njega u sadašnjim okolnostima on ne smatra lošim. "Ona još uvijek živi u svom vlastitom svijetu i moći će to podnijeti, uostalom mnoge njegove tvrdnje su u osnovi istinite", kaže Trubetskoy.

(Dw.com, DEPO PORTAL/md)