Udruženje poslodavaca FBiH podržava Vladine zakone o porezu na plate i doprinosima, izjavio je u intervjuu za Fenu predsjednik ovog udruženja Adnan Smailbegović. On je, međutim, dodao da to ne znači da se smiju stvoriti očekivanja kod radnika da će zakoni povećati plate, pogotovu kod nižih plata.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, u intervjuu za Fenu govorio je  o važnosti donošenja novih federalnih zakona o porezu na dohodak i doprinosima, koje je na prijedlog Vlade FBiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH uvrstio na dnevni red predstojeće sjednice 28. i 29. marta.

Podsjećanja radi, zakon o porezu na dohodak predviđa da se na plate do 800 KM neće naplaćivati porez, čime najmanje polovina radnika u Federaciji BiH neće plaćati ništa poreza na dohodak. Plate više od 800 KM će se oporezivati po stopi od 13 posto, ali, kako najavljuju iz Vlade FBiH, to će biti skuplje samo za oko pet posto radnika, odnosno onih koji imaju visoka primanja. Predloženi novi zakon o doprinosima snižava bruto opterećenje na platu s 41,5 na 32,5 posto i, prema analizama iz Vlade FBiH, stvara pretpostavke za rast plata u privatnom sektoru. Inače, stope doprinosa u FBiH su trenutno veće od prosjeka Evropske unije što ima izrazito negativan utjecaj na trošak radnika i njihove plate.

Između ostaloga, Smailbegović govori o tome jesu li novi zakoni bolje rješenje od sadašnjih i hoće li poslodavci iskoristiti svoje uštede da povećaju plate privatnom sektoru.

Fena: Novi zakoni o oporezivanju dohotka i o doprinosima koje je Vlada FBiH poslala na usvajanje Parlamentu FBiH, prema najavama, predviđaju smanjenje plata, povećanje penzija i velike uštede za privredu. Možete li iz ugla poslodavaca pojasniti Vaše stajalište o predloženim rješenjima?

Smailbegović: Ova dva nova zakona su usko povezana i jedan bez drugog je teško usvojiti. Rješenja su komplementarna i moraju se u paketu posmatrati. S ova dva nova zakona Vlada FBiH proširuje poresku osnovicu, oporezuje topli obrok, regres, prijevoz, jubilarne nagrade, odnosno sve ono što je bilo neoporezivo, ali zato s druge strane, spušta stope doprinosa sa 41,5 na 32,5 posto. U konačnici, to treba dati pozitivan efekat za privredu. Prema računici iz Vlade FBiH, to je nekih 200 do 300 miliona KM ušteda za privredu i nemamo razloga da ne vjerujemo u to.

Fena: Zašto su nam uopće potrebni novi fiskalni zakoni?

Smailbegović: Ovi zakoni, naravno, kao i svaki drugi imaju i svoje pozitivne i negativne strane. Oni dijelom i jesu reformski. Pozitivna strana je da će oni definitivno iščistiti neke stvari koje se vuku još iz socijalizma, gdje radnik dobije platu, pa onda na nju topli obrok, regres i te neke naknade koje su neoporezive. U mnogo firmi to se zloupotrebljavalo do sada kako bi bilo što više neoporezivog dijela, a tako su prikazivane manje plate. Danas na nivou Federaciije imamo oko 1,2 milijarde KM isplaćenih tih neoporezivih naknada i to kvari kompletnu sliku. Radniku samo plata ide u penzioni osnov, a mi kao poslodavci gledamo ukupno primanje s kojim je taj radnik otišao kući.

Zato je ovo s novim zakonima konačno pozitivna stvar da će radniku sve ono što dobije imati karakter plate i biti oporezovano. Imat će poresku osnovicu, penzionu osnovicu, a iščistit će se sistem i kod nekih drugih stvari. Sada imamo neke doprinose na platu, iz plate, te vrlo kompleksne obračune. S ovim zakonima ćemo sad imati tri doprinosa: za PIO, za zdravstveno osiguranje i za slučaj nezaposlenosti. To su pozitivne stvari i u tom smislu ovo jeste reforma.

Naravno, reforme ne idu uvijek svakome na ruku. Mi vidimo da će ove uštede od tih 200 do 300 miliona KM, ustvari, proizaći iz visokih plata. Zato će i najviše benefita imati kompanije i radnici koji imaju više i visoke plate. Oni sa niskim platama praktično neće imati značajnije promjene. Ne bi bilo dobro da se kod radnika stvore očekivanja da će se usvajanjem ovih zakona stvoriti prostor za značajno povećanje plata. No, povećanje plata će doći svakako zato što to tržište traži.

Fena: Šta je zapravo suština novopredloženog fiskalnog sistema?

Smailbegović: Novina je da je Vlada odredila neoporezivu stopu na 800 KM. Do sada je to bilo 300, plus su postojali koeficijenti za odbitke za članove porodice koje radnik izdržava, a stopa oporezivanja 10 posto. Sada je osnovica 800 KM i plate preko toga će se oporezivati po stopi od 13 posto. Naš je prijedlog bio da se tih 800 KM još podigne na prosječnu platu Federacije i da se taj prag pomjera svake godine kao raste plata.

Također, ovdje je novina da se oporezuje i dividenda i kapitalna dobit, što do sada nije bilo oporezivo. Po ovom prijedlogu zakona će se oporezovati 10 posto. Kod nas je tržište kapitala nerazvijeno i sada kada se dodatno oprezuje, bojim se smanjenja aktivnosti. S druge srane, svugdje je to oporezovano i ima logike da se oporezuje. Tu se ne uzima od ugroženih kategorija, nego od onih koji imaju novac. No, svakako da treba napraviti i neki poticaj da više zaživi tržište kapitala.

Isto kao što treba oporezivati i prihode po ugovorima o djelu, a treba naći i kompromisno rješenje za takozvane freelencere koji rade povremeno da i oni plaćaju poreze, ali da zato dobiju i pripadajuće usluge od države, za zdravstveno i penziono osiguranje.

Ukupno gledajući, mi iz Udruženja poslodavaca smo zaista mnogo analizirali ove zakone i naše je stajalište da ih podržavamo, jer mislimo da su bolji od postojećih. Dali smo naše amandmane, odnosno prijedloge za poboljšanje tih zakona, vidjet ćemo hoće li se usvojiti. Stopa od 32,5 posto bi mogla ići i na 30 posto i to bi nama daleko više značilo u smislu ušteda.

No, ovi zakoni su u Parlamentu na čekanju već tri - četiri godine i krajnje je vrijeme da se donesu kako bi se poboljšao fiskalni ambijent, jer oni doprinose privredi i bolji su od postojećih.

(FENA/ad)