Na izložbi se mogu vidjeti značajniji rukopisi Kur'ana, džuz'ova, kao i uzorci arapske kaligrafije.

Najstariji izloženi rukopis koji nije datiran sudeći po papiru potječe iz XIV ili XV stoljeća, dok najstariji datirani rukopis Kur'ana potječe iz 1513. godine. Najveći broj primjeraka datira iz XVII i XIX stoljeća, a najmlađi je iz 1872. godine.

Autori izložbe su Atif Mušinović i Sejdalija Gušić iz Historijskog arhiva Sarajevo i Haso Popara iz Gazi Husrev-begove biblioteke.

Izložbu kur'anskih rukopisa otvorio je profesor Esad Duraković, koji je istakao da ova postavka predstavlja svjedočenje o kontinuitetu.

On se također osvrnuo na fenomen Kur'ana - svete knjige koja pruža mogućnost interpretacije kako kroz kaligrafsko pismo tako i kroz načine uvezivanja.

Uz ovu izložbu predstavljena je i izložba "Pečati s bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika" autora Sejdalije Gušića, Vesne Miović i Atifa Mušinovića.

Na izložbi su predstavljeni pečati bosanskih i hercegovačkih namjesnika s bujuruldija (ukaz, naredba) koje su pohranjene u Državnom arhivu u Dubrovniku. Odnose se na period od 1643. do 1807. godine.

Većinom pripadaju namjesnicima Bosanskog ejaleta (pašaluka), a manjim dijelom namjesnicima Hercegovačkog sandžaka koji je bio sastavnim djelom Bosanskog ejaleta.

(FENA/em)